Svjetska banka: Skroman rast BDP-a na zapadnom Balkanu, regiji prijeti kriza radne snage

Šest država zapadnog Balkana u 2026. trebale bi ostvariti prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1 posto što bi bilo neznatno više u usporedbi s ovom godinom, ali i dalje nedovoljno da ispuni potrebe njihovih građana, procjena je koju sadrži novi redoviti izvještaj Svjetske banke.

Analitičari u ovom izvješću navode kako je gospodarski rast na zapadnom Balkanu usporio tijekom 2025. jer je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to unatoč solidnom rastu zarada i kredita.

Rast BDP-a za ovu godinu za cijelu regiju procijenjen je na tri posto, što je 0,2 posto manje u odnosu na ranije projekcije. Najveći rast očekuje se na Kosovu i vjerojatno će biti na razini od 3,8 posto, slijedi ga Albanija s 3,7 posto dok je rast ispod regionalnog prosjeka procijenjen za Srbiju i BiH, gdje bi on trebao biti 2,8 odnosno 2,6 posto.

„Iako je rast BDP-a skroman u Svjetskoj su banci označili važnim to što je fiskalna politika na zapadnom Balkanu ostala disciplinirana i pored blagog popuštanja tako da je deficit bio ispod tri posto a javni dug i dalje se kreće silaznom putanjom“, navodi se u izvješću Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Nešto jači gospodarski napredak u regiji u Svjetskoj banci prognoziraju tek za 2027. godinu kada bi on trebao biti na prosječnoj razini od oko 3,6 posto. Najbolje perspektive odnosno rast BDP-a od četiri posto prognoziraju za Srbiju te za Kosovo gdje bi BDP, kako prenosi Hina, trebao rasti po stopi od 3,9 posto.

Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan izjavila je kako bi države regije u transformaciji ka suvremenom gospodarstvu morale razmotriti promjene strategija zapošljavanja.

„To su poticanje većeg udjela na tržištu rada, promicanje vještina građana i jačanje tvrtki kroz digitalnu transformaciju“, ocijenila je Yu.

Zapadni Balkan zapravo je suočen je s paradoksom na tržištu rada jer radnika nedostaje u nekim sektorima a istodobno su visoke stope nezaposlenosti.

Demografska kretanja ove izazove pojačavaju jer je radno sposobno stanovništvo već značajno smanjeno, a prema projekcijama, očekuje se i dodatno smanjenje radno sposobnog stanovništva za skoro 20 posto do 2050. godine.

„Ako se nastave trenutačna kretanja u pogledu broja stanovnika, gospodarskog rasta i tržišta rada, regija bi se mogla suočiti s manjkom od preko 190 tisuća radnika tijekom narednih pet godina“, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Da bi “otključao” gospodarski rast, zapadni Balkan mora uložiti u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mjesta. Među mjerama su jačanje obrazovnog i sustava zdravstvene zaštite te povećanje stope sudjelovanja u radnoj snazi, posebice među ženama.

Ulaganje u transportnu, ekološku i energetsku infrastrukturu pomoći će bržem i efikasnijem povezivanju firmi i građana, unaprjeđujući produktivnost. Pored toga, poslovanje i rast privatnog sektora zahtijevaju jačanje javne uprave i pružanje potpore politikama kojima se potiče gospodarski rast, usporedo s kreiranjem predvidljivog regulatornog okruženja.

Preporučeno je i poticanje konkurencije u ključnim sektorima poput energetike i transporta, reforma državnih tvrtki, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim start up-ovima.