Sve više članica EU podržava francuski prijedlog šire trgovinske odmazde protiv SAD-a

Dužnosnici Europske unije razmatraju mogućnost uvođenja šire lepeze trgovinskih protumjera protiv SAD-a, u situaciji kad su izgledi za postizanje prihvatljivog sporazuma s Washingtonom sve manji i manji, objavio je u petak Reuters, pozivajući se na diplomatske izvore.

Sve veći broj članica EU, uključujući i Njemačku, sada razmatra primjenu širokihtzv. “anti-prisilnih” mjera koje bi omogućile Europskoj uniji da u slučaju propadanja pregovora cilja na primjerice američki sektor usluga, ili pojedine druge sektore.

Do nedavno se činilo da je Europska komisija, zadužena za pregovaranje o trgovinskim sporazumima uime svih 27 članica EU, na dobrom putu postizanja dogovora po kojem bi SAD i dalje naplaćivao carinu od 10 posto na većinu europske robe, uz neke ustupke.

No, takve nade sada su umanjene, nakon novih prijetnji predsjednika Donalda Trumpa, koji je spomenuo prošli tjedan da želi uvesti carinu od 30 posto, koja bi stupila na snagu već 1. kolovoza, te nakon neuspjelih razgovora povjerenika EU za trgovinu Maroša Šefčoviča s predstavnicima američke vlade prošlog tjedna.

Šefčovič, koji je kazao da bi carinska stopa od 30 posto “praktički ukinula” transatlantsku trgovinu, podnio je u petak trezveno izvješće o trenutačnom stanju pregovora izaslanicima zemalja članica EU. 

Američki pregovarači navodno imaju cijeli različitih mišljenja i prijedloga o carinskim stopama, uključujući i pitanje “temeljne stope” koja bi mogla biti značajno iznad dosadašnjih 10 posto. Čini se također da su šanse za smanjenje ili ukidanje 50-postotne stope carina na čelik i aluminij, te 25 posto na automobile vrlo ograničene.

Washington je također odbacio zahtjev EU za tzv. standstill aranžmanom, prema kojem nakon postizanja sporazuma neće biti nametanja nikakvih dodatnih carina. Prema diplomatskim izvorima, takav dogovor nije moguć jer bi se time Trumpu vezale ruke za odlučivanje o pitanjima nacionalne sigurnosti – što je pravna osnova za istragu o trgovini farmaceutskim proizvodima, poluvodičima i drvnom građom, za koje će se vjerojatno naknadno uvesti uvozni nameti.

Zbog svega toga, raspoloženje među državama EU se okreće prema mogućnostima odmazde – iako je postizanje ispregovaranog rješenja još uvijek njihova željena opcija. EU već ima spreman jedan paket carina, za američku robu vrijednu 21 milijardu eura, koji je trenutačno suspendiran do 6. kolovoza. EU u međuvremenu priprema i drugi paket carina na proizvode vrijedne 72 milijarde eura, no o njemu države članice tek trebaju postići suglasnost.

Osim toga, sve više se govori o primjeni šireg europskog “instrumenta protiv prisile” (ACI) koji omogućava trgovinsku odmazdu protiv trećih zemalja koje vrše gospodarski pritisak na pojedine zemlje članice da promijene svoju politiku.

Iako je instrument isprva zamišljen za borbu protiv Kine, EU bi ga mogao primijeniti na američki uslužni sektor. Mogao bi se iskoristiti i za ograničavanje pristupa američkim kompanijama javnoj nabavi ili financijskim uslugama, ili ograničiti investicije iz SAD-a.

Francuska se dosad uporno zalagala za primjenu ACI-ja, no druge zemlje su nerado o tome razgovarale jer to vide kao tzv. “nuklearnu opciju.” Trump je više puta upozoravao da će se osvetiti ako druge zemlje poduzmu korake protiv SAD-a.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je prije tjedan dana da je ACI napravljen za izvanredne situacije i dodala da “još nismo došli do toga.”

Komisija bi za aktiviranje ACI instrumenta trebala predložiti tu mjeru, za koju bi trebala glasati kvalificirana većina od 15 zemalja koje čine 65 posto stanovništva cijele Europske unije. Komisija ne bi krenula u taj prijedlog ukoliko ne bi bila uvjerena da će biti usvojen – no sada postoji sve više znakova da tu ideju države članice podržavaju. Među njima je i Njemačka, koja kaže da bi to trebalo razmotriti, kažu diplomati EU u Bruxellesu.