Iako se očekivalo da će se ove godine inflatorni pritisci u Hrvatskoj oslabjeti, zbog rata na Bliskom istoku i utjecaja na cijene HNB-a će revidirat procjene inflacije, najavila je to zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek govoreći u Saboru na predstavljanju polugodišnje informacije HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024.
Švaljek je istaknula da se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja blago povećala, s 1,9 na 2 postotna boda, a ubrzavanje odražava rast cijena hrane te rast cijena energije.
Osim rasta cijena nafte i plina, Švaljek je izdvojila i rast cijena inputa za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, sirovina, poput sumpora i uree.
“Znamo ako se poveća cijena inputa da se to direktno direktno reflektira na cijene hrane, a onda i na razinu cijena općenito”, istaknula je Švaljek te najavila da će HNB do kraja tjedna objaviti najnovije projekcije u kojima će se uvažiti i rat na Bliskom istok, a koje se pripremaju u više scenarija.
Naime, prema procjenama HNB-a očekivalo se da će se inflacija spustiti na 3,5 posto u 2026.
“No, sada i u osnovnom scenariju ocjenjujemo da bi ona mogla ostati na razini prošlogodišnje – u razini 4,5 posto godišnje ili nešto više”, istaknula je Švaljek.
Švaljek je navela da je hrvatsko gospodarstvo u 2024. zabilježilo snažan rast bruto domaćeg proizvoda te da su se takva kretanja nastavila i u prvoj polovini 2025., iako uz blago usporavanje. Ključne kamatne stope nastavile su padati, uvjeti financiranja su se nastavili poboljšavati u prvoj polovici 2025., osobito je bio vidljiv pad kamatnih stopa na stambene kredite, smanjile su se i kamatne stope na oročene depozite, kazala je.
Što se tiče mjera makrobonitetne politike koje su stupile na snagu u srpnju 2025. s ciljem ograničavanja kriterija kreditiranja potrošača, Švaljek je istaknula kako su mjere postigle očekivani učinak i da su osobito velik utjecaj imale na usporavanje gotovinskog, nestambenog kreditiranja, dok su kod stambenih kredita zaustavile tendenciju produžavanja ročnosti kredita.
Pročitajte još:
“Uređeno je područje bankarskih naknada i zajedno s Vladom smo uveli besplatni osnovni račun. Do kraja veljače bilo je više od 10.000 osnovnih računa otvorenih te gotovo 100.000 s paketom besplatnih usluga”, rekla je.
Govoreći o digitalnom euru, zamjenica guvernera je poručila kako je za ovu godinu planirano usvajanje zakonskog paketa u EU parlamentu te da bi se u tom slučaju digitalnim eurom, koji neće zamijeniti gotovinu, moglo početi plaćati 2029. godine.
