Višak u međunarodnoj robnoj razmjeni eurozone s ostatkom svijeta iznosio je 36,8 milijardi eura u ožujku ove godine, što je rast u odnosu na isti mjesec lani kada je iznosio 22,8 milijardi eura, prema prvim procjenama Eurostata. U Europskoj uniji (EU) je višak iznosio 35,3 milijarde eura, dok je lani iznosio 22,3 milijarde.
Izvoz robe iz eurozone u ostatak svijeta iznosio je 279,8 milijardi eura i bio je za 13,6 posto veći na godišnjoj razini, dok je uvoz iznosio 243 milijarde eura, za 8,8 posto više u odnosu na ožujak 2024. godine.
Statističari navode da je do viška u međunarodnoj robnoj razmjeni eurozone došlo zbog viška u skupini kemikalija i srodnih proizvoda od 42,8 milijardi eura, za 19,6 milijardi eura više na godišnjoj razini. Suficitu su doprinijeli i strojevi te vozila s rastom od 1,3 milijarde eura u ožujku 2025. u odnosu na isti mjesec u prošloj godini.
S druge strane, deficit je zabilježen kod energetskih proizvoda, u iznosu od 800 milijuna eura na godišnjoj razini. Istodobno, pad je zabilježen i kod ostale proizvedene robe, hrane i pića te sirovine u iznosi od 2,7 milijardi eura, 1,6 milijardi eura odnosno 600 milijuna eura.
U prvom tromjesečju 2025. je u eurozoni zabilježen višak u međunarodnoj robnoj razmjeni od 62 milijarde eura, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje lani kada je taj višak iznosio 55 milijardi eura. Izvoz robe iz eurozone u razdoblju od siječnja do ožujka porastao je za 7,8 posto na godišnjoj razini na 761,5 milijardi eura, a uvoz za 7,4 posto na 699,5 milijardi eura.
Trgovina unutar eurozone porasla je na 658,2 milijarde eura u prva tri mjeseca ove godine, što je za 1,2 posto više u odnosu na isto razdoblje u 2024. godini.
U ožujku 2025. je izvoz robe izvan EU-a iznosio 254,8 milijardi eura, za 15,2 posto više na godišnjoj razini, a uvoz je iznosio 219,5 milijardi eura, za 10,4 posto više.
Slično kao i u eurozoni, višak u EU prvenstveno je potaknut pozitivnim saldom skupine kemikalija i srodnih proizvoda od 41,6 milijardi eura, kod kojih je zabilježen godišnji rast od 20 milijardi eura. Tijekom tog razdoblja, energetski sektor, iako je zadržao negativan saldo, pokazao je blago poboljšanje od 200 milijuna eura u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine. U međuvremenu, ostala proizvedena roba, hrana i piće te sirovine zabilježili su pad u svojoj bilanci od 4,4 milijarde eura, 2,1 milijarde eura odnosno 700 milijuna eura, prema Eurostatu.
U prvom tromjesečju 2025. u EU je zabilježen suficit od 52,1 milijardu eura, u usporedbi s 50,9 milijardi eura u razdoblju od siječnja do ožujka 2024. Izvoz robe izvan EU-a porastao je za 9,1 posto na 689,5 milijardi eura, a uvoz za 9,7 posto na 637,4 milijarde eura na godišnjoj razini.
Trgovina unutar EU porasla je na 1,03 bilijuna eura u razdoblju od siječnja do ožujka 2025., što je za 1,3 posto više na godišnjoj razini.
U ožujku 2025. u usporedbi s veljačom 2025., sezonski prilagođeni izvoz eurozone povećao se za 2,9 posto, dok se uvoz povećao za jedan posto. Sezonski prilagođeni višak iznosio je 27,9 milijardi eura, što je povećanje u usporedbi s veljačom kada je iznosio 22,7 milijardi eura, a to je najviša razina od siječnja 2002. godine.
U EU je izvoz bio veći za 3,4 posto, a uvoz za 1,3 posto na mjesečnoj razini. Višak u međunarodnoj robnoj razmjeni iznosio je 25,3 milijarde eura, što je povećanje u usporedbi s veljačom kada je iznosio 20 milijardi eura, što ga čini drugim najvećim suficitom od siječnja 2002.
U prvom tromjesečju 2025. sezonski prilagođeni izvoz i uvoz u eurozoni porasli su za 7,6 posto odnosno 3,4 posto u usporedbi s posljednjim tromjesečjem 2024., a izvoz i uvoz u EU porasli su za 8,6 posto odnosno 4,1 posto.
Glavni trgovinski partner EU-a u ožujku, kada je riječ o izvozu, bio je SAD i izvezeno je robe u vrijednosti 71,4 milijarde eura ili 59,5 posto na godišnjoj razini. Na drugom mjestu je Ujedinjeno Kraljevstvo s 30,8 milijardi ili 4,8 posto, a na trećem Švicarska s 20,9 milijardi eura ili 26,3 posto.
Kada je riječ o uvozu, na prvom mjestu je Kina s 48,6 milijardi eura ili 15,8 posto. Slijedi SAD s 30,7 milijardi ili 9,4 posto, a zatim je Ujedinjeno Kraljevstvo s 14,7 milijardi ili 5,4 posto.
Podsjećamo, Europska unija je prošle godine izvezla poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 234,1 milijardu eura, a uvezla 194,9 milijardi eura, što je rezultiralo suficitom od 39,2 milijarde eura. U usporedbi s godinom ranije, i izvoz i uvoz zabilježili su rast od 2,8 posto, odnosno 6,7 posto.
Pročitajte još:
Velika Britanija bila je lani glavni partner za poljoprivredni izvoz s udjelom od 23 posto, odnosno 54 milijarde eura. Slijede SAD s 12,8 posto ili 30,1 milijardom eura, Švicarska čiji je udjel iznosio 5,4 posto imao vrijednost od 12,6 milijardi eura i Kina s 5,3 posto, odnosno 12,3 milijarde eura.
Većina uvoza u EU dolazi iz Brazila, 8,8 posto ili 17,1 milijardu eura, Velike Britanije, 8,5 posto ili 16,6 milijardi eura, Ukrajine, 6,7 posto ili 13,1 milijardu eura, i Sjedinjenih Američkih Država, 6,1 posto ili 12 milijardi eura.
