U prosincu lani, prema prvim procjenama za eurozonu, zabilježeno je 15,5 milijardi eura viška u robnoj razmjeni s ostatkom svijeta, što je manje u odnosu na isto razdoblje u 2023. kada je višak iznosio 16,4 milijarde eura, prema Eurostatu, statističkom uredu Europske unije. I na mjesečnoj razini suficit eurozone blago je pao, sa 16 milijardi na 15,5 milijardi eura.
Izvoz robe iz eurozone u ostatak svijet iznosio je 226,5 milijardi eura, za 3,1 posto više na godišnjoj razini, a uvoz iz ostatka svijeta iznosio je 211,0 milijardi eura, za 3,8 posto više u odnosu na prosinac 2023. godine.
Statističari navode da, promatrajući promjene bilance po proizvodima, pet grupa proizvoda bilježi negativnu promjenu. Najveći pad bilježe kemikalije i srodni proizvodi, s 23 milijarde eura na 20,6 milijardi eura. S druge strane, najveći porast zabilježen je kod strojeva i vozila, s 13 milijardi eura na 16,7 milijardi eura.
U cijeloj prošloj godini zabilježen je suficit od 176,9 milijardi eura u eurozoni, što je znatno više nego u godini prije kada je višak iznosio 57,4 milijarde eura. Istodobno, izvoz robe u ostatak svijeta porastao je na 2,864 bilijuna eura eura, što je povećanje od 0,6 posto u usporedbi s 2023., dok je uvoz pao na 2,687 bilijuna eura, što je smanjenje od 3,7 posto u usporedbi s godinom prije. Trgovinska razmjena unutar eurozone pala je na 2,566 bilijuna eura lani, što je pad od 2,9 posto na godišnjoj razini.
U Europskoj uniji zabilježen je višak od 16,3 milijarde eura u trgovini robom s ostatkom svijeta u prosincu 2024. godine, što je malo više u odnosu na zadnji mjesec u godini prije kada je višak iznosio 16,1 milijardu eura. Na mjesečnoj razini, suficit EU-a povećao se s 12,7 milijardi eura na 16,3 milijarde eura.
Izvoz robe izvan EU-a iznosio je 209 milijardi eura u prosincu prošle godine, za 3,7 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz iz ostatka svijeta iznosio 192,7 milijardi eura, za 3,9 posto više.
Eurostat navodi da je do rasta suficita na mjesečnoj razini došlo zbog rasta viška u strojevima i vozilima, s 15,6 milijardi eura na 18,8 milijardi eura. Tri skupine proizvoda zabilježile su pak smanjenje bilance na mjesečnoj razini, a najveći pad zabilježile su kemikalije i srodni proizvodi, s 21,6 milijardi eura na 19,7 milijardi eura.
U prošloj godini je izvoz robe izvan EU-a porastao na 2,584 bilijuna eura, rast od 1,1 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz pao na 2,434 bilijuna eura, što je za 3,5 posto manje. Zbog toga je EU zabilježila suficit od 150,1 milijardu eura, znatno više u odnosu na godinu prije kada je suficit iznosio 34,4 milijarde eura.
EU je najviše trgovala sa SAD-om, Kinom i Velikom Britanijom u prosincu lani. Tako je izvoz u Sjedinjene Države iznosio 41,6 milijardi eura, a uvoz iz SAD-a iznosio je 26,1 milijardu eura. Trgovinska bilanca sa SAD-om iznosila je 15,4 milijarde eura i bila je veća u odnosu na zadnji mjesec 2023. kada je iznosila 10,1 milijardu eura. Izvoz u Kinu iznosio je 16,6 milijardi eura na kraju 2024. godine, a uvoz 40,2 milijarde eura. Zabilježen je deficit od 23,6 milijardi eura, veći nego na kraju 2023. kada je bio 18,3 milijarde eura. Istodobno, izvoz u Veliku Britaniju iznosio je 23,4 milijarde eura, a uvoz 12,7 milijardi. Suficit je iznosio 10,7 milijardi i bio je manji u usporedbi s prosincem 2023. kada je iznosio 11,2 milijarde eura.
Pročitajte još:
U prosincu 2024. u odnosu na mjesecu prije desezonirani izvoz i uvoz u eurozoni smanjili su se redom za 0,2 posto, odnosno za 0,8 posto. Kao rezultat toga, trgovinska bilanca porasla je na 14,6 milijardi eura, dok je u studenom iznosila 13,3 milijarde eura.
Za EU desezonirani izvoz porastao je za 0,1 posto, dok je uvoz smanjen za 1,2 posto. Zato je sezonski prilagođena bilanca porasla na 12,9 milijardi eura, u odnosu na 10,1 milijardu eura u studenom 2024. godine. U posljednjem tromjesečju 2024. sezonski prilagođeni izvoz i uvoz u europodručju porasli su za 0,7 posto odnosno 0,8 posto u usporedbi s trećim tromjesečjem 2024. U istom su razdoblju i izvoz i uvoz u EU porasli za 0,4 posto.
