Stupile na snagu američke carine na čelik i aluminij, Kanada i EU pripremaju odgovor

Radnik postavlja čeličnu konstrukciju na gradilištu u Miamiju, SAD, 11. ožujka 2025. EPA/Cristobal Herrera-Ulashkevich

Novi namet američkog predsjednika Donalda Trumpa na uvoz čelika i aluminija stupio je na snagu u srijedu, u novoj epizodi trgovinskog ratovanja kojim Trumo želi potpuno preurediti globalne ekonomske odnose. Gotovo instantno stigao je odgovor Europske unije, koja je najavila protumjere za travanj ove godine.

Trumpov potez, kojemu je cilj zaštita američkih proizvođača čelika i aluminija na domaćem tržištu, uvode se carine od 25 posto na sav uvoz tih metala, kao i na stotine prerađenih proizvoda od tih materijala – od sitne robe poput vijaka i matica, pa sve do alata, strojeva, dijelova za buldožere i limenki za gazirana pića.

Europska komisija reagirala je odmah u srijedu ujutro i najavila da će od sljedećeg mjeseca početi uvoditi vlastite carine na američku robu, iako bi puna snaga briselskih protumjera trebala stići tek sredinom travnja.

Kanada, Velika Britanija i Australija također su izrazile protivljenje novim mjerama. Dok Kanada razmišlja o uvođenju recipročnih mjera, iz britanske vlade su rekli da su “sve opcije na stolu za obranu nacionalnih interesa.” Australski premijer Anthony Albanese rekao je da je Trumpova odluka “u cijelosti neopravdana… i protivna duhu trajnog prijateljstva naših dviju zemalja,” dodavši da su carine i eskalacija trgovinskih napetosti “šteta koju [SAD] nanosi sam sebi, i recept za sporiji rast i veću inflaciju, kojeg na kraju plaćaju potrošači.”

Države koje će biti najviše pogođene novim carinama su Kanada – najveći strani dobavljač čelika i aluminija za američko tržište – Brazil, Meksiko i Južna Koreja. Sve one su dosad imale neki stupanj izuzeća od carina ili kvota.

Dan prije uvođenja carina odvijala se i dodatna drama kada je Trump zaprijetio Kanadi udvostručavanjem carine na 50 posto, kao odgovor odluke kanadske provincije Ontario da uvede izvozni porez od 25 posto na struju kojom opskrbljuje oko 1,5 milijuna kućanstava u američkim saveznim državama Michigan, Minnesota i New York.

No, na tu prijetnju je prvi čovjek Ontarija Doug Ford odlučio suspendirati odluku o poskupljenju struje, pa je potom i Trump rekao da je odustao od dodatnog povećanja carina za kanadski čelik i aluminij. Incident je dodatno uzdrmao već nervozna financijska tržišta, no Trump je odlučio nastaviti s planovima najavljenima prije mjesec dana.

Nove carine pozdravile su američke čeličane, jer se njima opet stavljaju na snagu carine za te metale uvedene 2018. za vrijeme prvog Trumpovog mandata, koje su u međuvremenu oslabljene raznim izuzećima i kvotama za uvoz iz pojedinih zemalja, kao i tisućama iznimki za pojedine gotove proizvode od tih materijala.

“Zatvaranjem rupa u carinskim mjerama koje se već godinama iskorištavaju predsjednik Trump će dati golem zamah američkoj industriji čelika koja je spremna na obnovu SAD-a. Nova carina tarifa osigurat će da proizvođači čelika u Americi mogu nastaviti sa stvaranjem novih dobro plaćenih radnih mjesta i ulaganjima, jer znaju da ih se neće potkopavati nepoštenim trgovinskim praksama,” rekao je predsjednik sektorske udruge proizvođača čelika SMA, Philip Bell.

Kontejnerski brod Ever Favor, na istovaru u luci u Bostonu, SAD, 27. veljače 2025. EPA/CJ Gunther

Eskalacija američko-kanadskog trgovinskog rata stiže u trenutku kada se dosadašnji premijer Justin Trudeau priprema ovog tjedna i službeno predati vlast svom nasljedniku Marku Carneyu, koji pobijedio na stranačkim izborima za vladajuće Liberalne stranke. Carney je u ponedjeljak rekao da neće razgovarati s Trumpom sve dok i formalno ne položi prisegu kao premijer, a Trump je ponovno na društvenim mrežama, na opće zgražanje Kanađana, i dalje poručivao kako želi da Kanada postane 51. američka savezna država.

U međuvremenu, kanadski ministar energetike Jonathan Wilkinson rekao je da bi Kanada mogla uvesti necarinske protumjere, kao što bi moglo biti ograničavanje izvoza nafte u SAD, ili naplata izvoznih carina na minerale koje uvozi SAD. Kanada naftovodom šalje južnim susjedima oko 4 milijuna barela sirove nafte, uglavnom do rafinerija na američkom srednjem zapadu.

Većina robe iz američko-kanadske trgovine i dalje se ne carini, na temelju postojećeg trgovinskog sporazuma USMCA kojeg je Trump potpisao 2020. s liderima Kanade i Meksika – no i dalje se žali na visoke carinske stope koje Kanada primjenjuje na uvoz mliječnih proizvoda.

Iako je Kanada prošlog tjedna dobila odgodu od najavljene carine od 25 posto na sav kanadski uvoz za robu koja je u skladu s propisima USMCA, Kanadu također početkom travnja čeka i izazov tzv. recipročnih carina koje Trumpova vlada namjerava uvesti za sve države na svijetu.

Kanada, koja se oslanja na obilne hidroenergetske resurse koji primarnu proizvodnju aluminija čine puno isplativijom nego u SAD-u, izgradila je važnu poziciju kao dobavljač aluminija za američko tržište.  Iz Kanade stiže oko 25 posto američkog uvoznog čelika, kao i gotovo 60 posto aluminija.

Kina je drugi najveći američki dobavljač aluminija i robe od aluminija, ali se već mora nositi s visokim carinama za suzbijanje navodnog dampinga i državnih subvencija izvoza, kao i s novom carinom od 20 posto na svu kinesku robu..

Trumpova opsesija carinama nakon stupanja na dužnost u siječnju, kao i gotovo dnevna pretvrtljivost oko uvođenja i ukidanja istih, ugrozila je optimizam ulagača, potrošača i kompanija, pa sve više ekonomista misli da bi donedavno jaka američka ekonomija mogla već u prvom tromjesječju ove godine ući u recesiju.

U Bruxellesu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u srijedu ujutro europski odgovor na Trumpove carine predstavljanjem paketa protumjera koje bi trebale ići u dvije faze.

Trumpove carine na čelik i aluminij primjenjivat će se na europski izvoz robe u Ameriku vrijedan oko 26 milijardi eura. EU osudila taj potez još kad je najavljen prije mjesec dana. EU, a posebno Njemačka, također je veliki izvoznik čelika u SAD, a za vrijeme Trumpovog prvog mandata EU je na slične carine odgovorila s 2,8 milijardi eura carine na robu iz SAD-a.

U prvoj fazi, Europska unija će pustiti da 1. travnja omogućiti da isteknu izuzeća uvedena 2018. i 2020. za niz američkih proizvoda, od brodova i viskija pa sve do motocikala kao što je Harley-Davidson, za robu u vrijednosti 8 milijardi eura. EU će potom do sredine travnja uvesti novi krug protumjera i proširiti vlastite carine na američku robu u vrijednosti do 18 milijardi eura, čime bi ukupni odgovor Europske unije trebao dosegnuti 26 milijardi eura, tj. ekvivalent štete najnovijih Trumpovih carina.

“Duboko žalimo zbog ove mjere. Carine su porezi. Loše su za kompanije, a još su gore za potrošače. Tim se carinama ometaju lanci opskrbe, i unose nesigurnost u gospodarstvo… Ovdje su ulog radna mjesta. Cijene će također rasti – i u Europi, i u SAD-u,” rekla je Von der Leyen.

Predloženi proizvodi koji će se ciljati u drugoj fazu uključuju industrijske proizvode kao što su čelik i aluminij, tekstil, kožni proizvodi, kućanski aparati, kućni alati, plastika i drvni proizvodi, kao i poljoprivredni proizvodi kao što su perad, govedina, određeni morski plodovi, orašasti plodovi, jaja, mliječni proizvodi, šećer i povrće.

U međuvremenu je Europska komisija pokrenula i dvotjedne konzultacije s predstavnicima europske industrije i trgovine, koje bi trebalo trajati do 26. ožujka.

Unatoč protumjerama, iz Europske komisija su poručili da su i dalje otvoreni za sporazumno rješenje, a povjerenik Europske komisije za trgovinsku politiku Maroš Šefčovič nastavit će s pregovorima kako bi se našlo neko kompromisno rješenje s Washingtonom.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari