Zaoštravanje napetosti i rasplamsavanje trgovinskih ratova nakon dolaska na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa u siječnju ove godine moglo bi se odraziti i na Hrvatsku i indirektno dovesti do novih inflatornih pritisaka, rekla je u četvrtak profesorica s Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov.
“Trgovinski ratovi i carine koje se sada uvode neće se samo materijalizirati u cijenama nekih proizvoda na koje će se te carine primjenjivati, što zapravo uopće nije puno – već će doći do uvjeta nestabilnosti i povećanih rizika, što će se ugrađivati u cijene. Tako da u Europi, pa i u Hrvatskoj, sad zbog toga imamo neke nove faktore udara na rast cijena,” rekla je Ivanov na marginama konferencije u organizaciji HGK koji se bavio pravima potrošača i rizicima kupovine na internetu, povodom Svjetskog dana prava potrošača.
Upitana za efekte američkih carina na čelik i aluminij te najavljenog europskog odgovora u obliku nameta na američke proizvode poput viskija, motocikala ili jeans odjeće, Ivanov je rekla da ti proizvodi nemaju značajan udio na europskom i hrvatskom tržištu, no da opća atmosfera nestabilnosti koja se takvim prepucavanjem preko Atlantika stvara može u konačnici imati posljedice čak i za relativno malu hrvatsku ekonomiju i povećanje životnih troškova građana.
“Udio proizvoda za koje se uvode carine nije toliko velik na europskom tržištu, a pogotovo ne u Hrvatskoj, gdje nismo veliki potrošači tih proizvoda. Ali, imamo taj faktor rasta geopolitičkih rizika, ugrađovanja premije rizika u cijene. Vi ne znate opet hoće li nam sutra možda SAD ograničiti opsrkbu plina za europsko tržište. Ako cijene plina ponovno ponču rasti, to je pritisak na rast cijena proizvoda zbog većih troškova proizvodnje, a isto tako i rast troškova života,” rekla je Ivanov.
Upitana za komentar inflacijskih kretanja u posljednje vrijeme i porasta cijena, koji je nedavno doveo i do bojkota trgovačkih lanaca, Ivanov je rekla da bojkot nije mogao uspjeti jer je povećanje potrošnje kao “tsunami” protiv kojeg se ne može boriti, i upozorila da hrvatski gospodarski rast treba staviti u širi europski kontekst.
“Kad se gleda harmonizirani indeks potrošačkih cijena, u Hrvatskoj je 4,7 posto, a u Francuskoj je 0,9 – to nam obezvređuje novac daleko brže i više, to jasno stvara poteškoće građanima u plaćanju režija i svakodnevnoj potrošnji i ima sve veće učinke na dohodovne i imovinske razlike u društvu. Tako da smanjujući kupovnu moć stvara se nepovoljni učinak na životni standard. Čak i unatoč činjenici da je nama u prosjeku po pokazateljima životni standard veći, to je zato što je puno razvijenih članica EU zabilježilo pad BDP-a per capita i pad potrošnje, a u Hrvatskoj bilježimo rast. Tako da smo u relativnom smislu bolji od drugih – ali da oni nisu toliko pali, mi ne bi bili toliko bolji,” objašnjava Ivanov.
Europski fondovi su dosad imali ključnu ulogu u gospodarskom rastu, zbog kojih Hrvatska bilježi drugi najveći rast BDP-a u Europi. No, investicije koje se napajaju iz europskih fondova, i koje posljedično dovode do većih plaća i veće potrošnje, nisu ravnomjerno utjecale na sve dijelove društva, upozorila je Ivanov.
“Hrvatska koristi značajne iznose iz EU fondova koje koristimo za investicije, koje hrane potrošnju, i što omogućava rast plaća, pa imamo ekspanziju u trenutku kad drugi nemaju. No, to nije raspoređeno jednako u društvu. Kad se gleda rast plaća, najmanje su rasle najniže plaće u nižim dohodovnim decilima, a najviše su rasle u onim najvišim,” zaključuje Ivanov.
Na skupu je bio i Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, kojeg su novinari također upitali za efekte geopolitičkih napetosti i razmišljanja vlade o mogućim aktivnostima na suzbijanju efekata američko-europskog trgovinskog rata.
Pročitajte još:
“Mi smo mala ekonomija i jasno je da nas to brine, jer ne možemo svojom veličinom utjecati značajno na to. Ali bilo je i gorih situacija, imali smo primjerice Covid, i kad je krenula ruska invazija, bile su to ozbiljne situacije. Sjećate se vremena kada smo mislili da je nemoguće napuniti skladište plina, pa smo ga napunili, i imali smo zalihe i rezerve, i imali smo drugu najnižu cijenu električne energije u Europi cijelo to vrijeme, i još uvijek to imamo. Odgovorit ćemo mi na te izazove, to nije sporno,” rekao je Milatić.
