Stranih radnika 15 posto manje, najveći pad zabilježen u građevinarstvu

U prvih deset mjeseci ove godine izdano je sveukupno 149.166 dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, što je u usporedbi s brojem dozvola koje su izdane u istom razdoblju lani 15 posto manje ili izraženo u brojkama – 27.738. Tome u prilog ide i podatak o novozaposlenim stranim radnicima.

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, novozaposlenih je radnika 72.987, dok je ta brojka u 2024. bila znatno veća – 112.617. To je 35 posto manje novozaposlenih stranaca u prvih deset mjeseci ove godine. Naime, ove godine poslodavcima su propisani stroži uvjeti koje moraju zadovoljiti da bi stranog radnika zaposlili i za njega dobiti dozvolu za rad i boravak.

Pitali smo Hrvatski zavod za zapošljavanje koliko je ove godine odbijeno poslodavaca zato što nisu zadovoljavali uvjete. U prvih deset mjeseci ove godine zaprimljeno je 160.175 zahtjeva za mišljenje za dozvolu za boravak i rad stranih radnika.

Nešto više od 10 tisuća zahtjeva još je u obradi, a HZZ je u deset mjeseci ove godine poslao 40.138 odbijenica poslodavcima, dok je u 2024. taj broj bio daleko manji – u svih dvanaest mjeseci izdali su 27.874 negativnih mišljenja. Stroža pravila očito su uvela reda u izdavanje dozvola za zapošljavanje stranih radnika.

Podsjetimo, prije zapošljavanja poslodavac mora od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražiti test radne snage u Hrvatskoj. Ako nema odgovarajućeg radnika na hrvatskom tržištu rada, tek tada kreće u postupak traženja dozvole. Nova su pravila i da poslodavac mora imati barem jednog radnika zaposlenog na neodređeno vrijeme u posljednjih dvanaest mjeseci i ne smije biti na popisu onih kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

Dozvola se može izdati na tri godine, a kod sezonskih radnika na devet mjeseci.

Pogledamo li iz kojih nam zemalja dolaze strani radnici, i dalje su najbrojniji iz Bosne i Hercegovine, slijedi Nepal, pa Srbija. Drastično je smanjio broj radnika iz Bangladeša, njih je 8.323 manje, pa su sada po brojnosti tek na desetom mjestu u Hrvatskoj.

Na četvrto mjesto po brojnosti izbili su u ovoj godini Filipinci, kojih je 2.561 više nego u prvih deset mjeseci lani i koji su po brojnosti potisnuli Indijce.

Podaci upućuju da strani radnici koji dođu u Hrvatsku, tu i ostaju – raste broj produženih dozvola za boravak i rad. Tako je u ovoj godini traženo i odobreno produljenje dozvole za 9.443 radnika više u odnosu na 2024. godinu. Brojčano, u 2025. produljeno je 56.827 dozvola strancima, a u 2024. godini 47.384 dozvole.

Također, rastao je i broj dozvola za sezonske radnike: dok je u ovoj sezoni izdano 19.352 dozvole, u istom razdoblju lani taj je broj iznosio 16.903, koji se odnosi većinom na one zaposlene u turizmu.

Došlo je do promjene i kada se gledaju sektori u kojima radi najviše inozemnih radnika. Djelatnost koja je ove godine zapošljavala najviše stranih radnika je turizam i ugostiteljstvo, dok je lani to bilo graditeljstvo. Dok je u turizmu i ugostiteljstvu 2.865 manje radnika, na gradilištima ih je 18.468 manje, što je pad od gotovo 30 posto.

Po zapošljavanju stranaca slijede industrija, promet i veze pa trgovina. Industrija i promet i veze imaju manje zaposlenih stranaca u odnosu na lani, ali trgovina i dalje bilježi rast.

Smatra se da je do pada broja stranih radnika u građevinarstvu došlo i zbog toga što se poslovi na konstrukcijskoj obnovi primiču kraju.