Državljani zemalja izvan Europske unije, odnosno trećih zemalja, lani su činili 22,2 posto zaposlenih na nepuno radno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih u EU, dok su državljani članica EU-a koji žive u drugoj zemlji članici činili 20,8 posto, prema podacima Eurostata.
Zanimljivo je da su obje skupine imale veći udio zaposlenja na nepuno radno vrijeme u odnosu na državljane EU koji žive u svojim zemljama, a čiji je udio iznosio 16,6 posto. Dakle, građani su u svojim zemljama više radili na puno radno vrijeme.
Razlozi zbog kojih strani radnici ne rade na puno radno vrijeme su raznoliki. Neki možda žele imati više slobodnog vremena, dok je drugima ograničen pristup tržištu rada ili nema dovoljno dostupnih poslova. U nekim slučajevima se radi i o diskriminaciji ili jezičnoj barijeri.
Statističari navode da su između 2014. i 2024. godine državljani članica EU-a dosljedno bilježili najniže udjele zaposlenja na nepuno radno vrijeme.
Od 2014. nadalje, udio zaposlenja s nepunim radnim vremenom u ukupnoj zaposlenosti pokazao je trend smanjenja u sve tri kategorije, posebno među ljudima koji nisu iz članica EU-a, čije su se razine smanjile prema građanima EU-a s prebivalištem u drugoj zemlji Europske unije.
Bez obzira na državljanstvo, na razini EU-a žene su imale veći udio zaposlenosti s nepunim radnim vremenom nego muškarci. U prošloj godini je najveća razlika između žena i muškaraca zabilježena među građanima druge zemlje EU-a, gdje 35,8 posto zaposlenih žena radilo s nepunim radnim vremenom, dok je postotak muškaraca iznosio samo 7,9 posto.
Kod žena iz zemalja izvan EU-a, 36,8 posto ih je bilo zaposleno s nepunim radnim vremenom, dok je kod muškaraca taj udio bio znatno niži i iznosio je 11,8 posto.
Među državljanima koji žive u svojim zemljama, 27 posto žena i 7,4 posto muškaraca bilo je zaposleno s nepunim radnim vremenom.
Moguće je da su briga o obitelji i majčinstvo razlozi za ovakve podatke o zaposlenosti muškaraca i žena.
Bitno je napomenuti da puno radno vrijeme traje 40 sati tjedno, a nepuno radno vrijeme je svako radno vrijeme koje je kraće od toga, navode iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj je trenutačno, prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), nezaposleno 72.896 ljudi, dok broj objavljenih slobodnih radnih mjesta iznosi 17.869.
Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazali su da je u njihovoj evidenciji zabilježeno 1.783.516 osiguranika, a broj osiguranika indikator je razine zaposlenosti. No, nije poznato koliko ih je zaposleno na puno radno vrijeme.
8 Odgovora
Tko hoće raditi ima gdje samo dali hoće to je pitanje….
Nista cudno
Ništa čudno. I ja bi da sam strani radnik.
Vjerojatno su prijavljeni na pola radno vremena ostatak rade na crno
Deportirat sve to van.
Pa i kod nas tako u puno slučajeva
Tu mi nešto smrdi
To može biti posljedica različitih faktora, poput jezičnih barijera ili želje za fleksibilnošću.