U 2024. godini, što nije preveliko iznenađenje, najveći udio električnih automobila u ukupnom njihovom broju zabilježen je u regijama na sjeveru Europske unije (EU), a najbolja je u tome nizozemska regija Flevoland gdje je stopa čak 22,1 posto, pokazuju podaci Eurostata. To je bio rast od pet postotnih bodova u usporedbi s prethodnom godinom.
Dosta iza te regije na drugom je mjestu područje Stockholma u Švedskoj gdje je stopa 14,4 posto, a na trećem je mjestu Hovedstaden u Danskoj s 13,3 posto.
Ukupno je tek devet regija u EU u kojima udio električnih u ukupnoj broju automobila prelazi deset posto. Među njima su, dakle, dvije u Nizozemskoj, čak pet u Danskoj te po jedna u Švedskoj i Belgiji. Inače, zemlja u čijim su regijama udjeli uvjerljivo najveći u Europi je Norveška, a na području Osla to je čak gotovo 35 posto.
U zemljama središnje i jugoistočne Europe udjeli rijetko prelaze jedan posto.
U Hrvatskoj je najbolji Zagreb gdje električna vozila čine 0,98 posto voznog parka osobnih automobila. U regiji Sjeverna Hrvatska udio je dvostruko manji, odnosno tek 0,46 posto, a gotovo istovjetna brojka od 0,45 posto odnosi se na Jadransku Hrvatsku. U Panonskoj Hrvatskoj udio se dodatno srozava na tek 0,23 posto ukupnog fonda osobnih automobila.
Slovenske regije su nešto ipak bolje. Tako je u Zapadnoj Sloveniji brojka 1,58 posto, a u Istočnoj Sloveniji 1,15 posto.
Postoje podaci i za neke od zemalja kandidata za članstvo u EU. U Bosni i Hercegovini udio je tek 0,05 posto, a u Beogradu 0,24 posto. Podatak za Sjevernu Makedoniju je 0,26 posto.
Od velikih europskih gospodarstava vrijedi spomenuti da je u Španjolskoj brojka iznad jedan posto jedino u madridskoj regiji gdje iznosi 1,75 posto i na Balearskom otočju gdje je 1,1 posto. Za usporedbu, u Portugalu je 2,69 posto.
U Francuskoj praktično sve regije imaju udio između dva i tri posto osim Pariza i Provanse te Azurne obale gdje je oko 3,6 posto. U Njemačkoj veće su brojke u regijama na području nekadašnje Zapadne Njemačke i kreću se od tri do četiri posto dok su na istoku uglavnom do dva posto s iznimkom Berlina gdje je udio u 2024. bio 3,41 posto.
Italija, kao i Španjolska, zaostaje za Francuskom i Njemačkom. Jedino regije Bolzano, Trento i Toscana imaju postotak iznad jedan posto s tim što je u Trentu to 3,3 posto. U Švicarskoj Zurich ima solidnu brojku od 5,26 posto.
Inače, što se tiče stope motoriziranosti, odnosno ukupnog broja automobila na tisuću stanovnika, u EU su na vrhu dvije talijanske regije. To su Valle d’Aosta s 1.936 i Trento s 1.610 automobila. Praktično u tim regijama svaka osoba, dakle, ima 1,5 do dva automobila.
Među prvih 10 je čak šest talijanskih regija, a još su to Umbria, Molise, Bolzano i Calabria. Ostale su u Nizozemskoj, Grčkoj, Danskoj i Češkoj. Među zadnjih 10 su, primjerice, Bruxelles, Beč i Berlin. U Bruxellesu ima 389 automobila na tisuću stanovnika, u Beču 363, a u Berlinu 334.
Stopa motoriziranosti je u razdoblju od 2004. do 2024. među zemljama članicama najviše porasla u Rumunjskoj, i to s prosječnom godišnjom stopom rasta od 5,54 posto sa 151 na 444 automobila na tisuću stanovnika. Druga je u tome Slovačka sa stopom od 4,14 posto došavši na 502 automobila na tisuću ljudi.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj je stopa godišnjega prosječnog rasta bila 2,55 posto, pa se došlo s 310 na 513 automobila na tisuću stanovnika.
U Sloveniji je brojka rasta bila 1,14 posto, odnosno sa 468 na 587 automobila na tisuću ljudi.
Sva velika europska gospodarstva imala su prosječan godišnji rast stope motoriziranosti manji od jedan posto. Najmanje je to bilo u Njemačkoj, tek 0,39 posto, a najviše u Španjolskoj od 0,93 posto.
