Što nam donosi novi sustav elektroničke naplate cestarina? Naplatne kućice postajaće povijest

Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC) pokrenule su javno nadmetanje za izvođača „Elektroničkog sustava naplate cestarine“ procijenjene vrijednosti 100 milijuna eura bez PDV-a, za sve autoceste u Republici Hrvatskoj (autoceste pod upravljanjem HAC-a i oba koncesionara), na ukupnoj džini od 1.313,4 km. Novi sustav je za predviđen za sve skupine vozila.

Ovih dana, postupak se privodi kraju i trenutno se pregledaju i ocjenjuju dobivene ponude. Po uvođenju novog sustava prestaje potreba za naplatnim kućicama i one će biti sukcesivno uklanjane, kako bi se u potpunosti postigla projicirana protočnost prometa, najavljuju za Financije.hr iz HAC-a.

S obzirom na to da još uvijek, formalno, traje postupak javne nabave, detalje novog sustava ne mogu priopćiti, kažu za naš portal iz Odjela za korporativne komunikacije HAC-a.

„Možemo samo  ponoviti da se radi  o sustavu naplate bez zaustavljanja, odnosno naplati cestarine u slobodnom protoku vozila bez rampi, blagajnika i naplatnih kućica. Cijeli sustav se temelji na dvije poznate tehnologije: mikrovalne tehnologije na frekvenciji 5,8 GHz uz upotrebu uređaja u vozilu i tehnologije automatskog prepoznavanja registarskih pločica“, stoji u priopćenju HAC-a.

Korisnicima će biti omogućeno, kažu, da se u sustav naplate cestarine prijave online, na samoj autocesti, u prodajnim uredima HAC-a i koncesionara, te na prodajnim mjestima trećih osoba s kojima će HAC, odnosno koncesionari sklopiti ugovor.

„Važno je istaknuti da će korisnici moći izabrati prijavljivanje putem niza različitih njima dostupnih i prihvatljivih kanala. Isto tako, novi sustav naplate cestarine i tehnologije na kojima se sustav temelji mogu omogućiti bilo koju tarifnu politiku, uključujući i naplatu cestarine za laka vozila na temelju vremenskog korištenja“, kažu u HAC-u.

O rokovima cijelog postupka moći će se govoriti nakon sklapanja ugovora sa odabranim ponuditeljem, odnosno kad cijela procedura javne nabave bude i formalno-pravno završena, s opaskom da je vrijeme trajanja radova 24 mjeseca od uvođenja u posao.

Europske prakse i prihodi od naplate cestarina

No, postavlja se pitanje – da li je vinjeta bolji način za naplatu cestarina od onog za koji se opredijelio HAC? Iz HAC-a jasno objašnjenje – vinjeta bi proces čak i zakomplicirala. „Popularna“ vinjeta tek je jedno od rješenja naplate u europskim državama, i treba napomenuti da se vremensko plaćanje odnosi samo na osobna vozila, dok se cestarina za teška vozila u zemljama EU naplaćuje po prijeđenom kilometru.

Na primjer, cijena cestarine za teška vozila IV skupine u Austriji iznosi 0,44033 eura (dnevna vožnja) ili 0,44149 eur (noćna vožnja) po kilometru bez PDV-a, dok cijena cestarine za ovu skupinu vozila u Sloveniji iznosi 0,428356 eura.

Njemačka, primjerice, cestarine osobnim vozilima do 3,5 tona ne naplaćuje, odnosno cestarina je uračunata kroz cijene goriva. Za vozila koja prelaze 3,5 tone cestarina se naplaćuje putem sustava „Toll Collect“, koji se smatra prvim satelitskim cestovnim sustavom ove vrste i postoji već dvadesetak godina. Cijenu izračunava na temelju udaljenosti, putem satelitskih pomagala. Njemačka također, naplaćuje i putovanja kroz tunele i pojedine panoramske rute, gdje cestarina može iznositi i od četiri do 55 eura.

Na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta, cestarina za IV skupinu vozila iznosi 0,17 eura po kilometru bez PDV-a, uz mogućnost ostvarivanja popusta putem ENC uređaja do 42,43 posto, ovisno o euromisijskom razredu.

Dakle, europske prakse, a i tarife, su različite, pa i sami prihodi. Tako DARS, tvrtka koja u Republici Sloveniji upravlja autocestama i cestama te naplaćuje cestarinu, ima prihode od cestarine za 2022. godinu u iznosu od 479 milijuna eura, što je vidljivo iz njihovog financijskog izvještaja. Prihodi od prometa teških vozila (naplata po prijeđenom kilometru) i razmjernog dijela cestarine za tunel Karawanke iznose 299 milijuna eura, dok je prihod od vinjeta 180 milijuna eura. Udio vinjeta za osobna vozila u ukupnom prihodu od cestarine je 37 posto, odnosno 63 posto prihoda od cestarine dolazi od naplate cestarine prema prijeđenoj udaljenosti za teška vozila .

ASFINAG, tvrtka koja je u Austriji zadužena za autoceste, objavila je prihode od cestarine za 2022. godinu, u iznosu od 2,44 milijarde eura. Od toga prihodi od prometa teških vozila (naplata po prijeđenom kilometru) iznose 1,68 milijardi eura, prihodi od naplate objekata i tunela 226 milijuna eura, a prihodi od vinjeta 540 milijuna eura. Udio vinjeta na svima cestama u ukupnom prihodu od cestarine je 21 posto, dok 79 posto prihoda od cestarine dolazi od ostalih naplata.

Hrvatski HAC je u 2022. godini ukupno prihodovao od cestarina 350 milijuna eura, a prema važećem cjeniku cestarine po prijeđenom kilometru ukupno naplaćena cestarina iznosi 398 milijuna eura. Dostupni su, kažu za Financije.hr u HAC-u, i različiti modeli popusta.

„Kroz različite modele popusta putem ENC na godišnjoj razini, HAC korisnicima cestarinu “subvencionira“ u iznosu od oko 50 milijuna eura. Usporedbe radi s odnosima udjela u Sloveniji i Austriji, udio prihoda od cestarine od lakih vozila (I.A, I., II. skupina) u ukupnim prihodima od cestarine za 2022. godinu je 70 posto. Slijedom ovoga, razvidno je da prihod od vinjeta koje se koriste za osobna vozila HAC-u ne bi polučili veće prihode, nego naprotiv – manje“, kažu u HAC-u.

Kad kompariramo, Slovenija je za kompletan sustav naplate cestarine za teška i laka vozila investirala 106.966.754,08 eura, za značajno manje kilometara autoputa nego što ima Hrvatska.

„Hrvatske autoceste na svim autocestama u svojoj nadležnosti u prvih osam mjeseci 2022. godini zabilježile su promet od 44.484.533 vozila i naplatili cestarinu u iznosu od 287.692.938,33 eura bez PDV-a. U istom periodu 2023. godine zabilježen je promet od 49.450.111 vozila, a naplatili cestarinu u iznosu od 312.177.996,66 eura bez PDV-a. Ove godine promet vozila veći je za 11 posto dok je iznos naplaćene cestarine veći za devet posto u odnosu na isti period prošle godine“, kažu u HAC-u za naš portal.

Naposljetku, krajnji cilj Europske unije je promijeniti naplatu cestarine s modela koji se temelji na vremenu na sustav koji se temelji na udaljenosti ili stvarno prijeđenim kilometrima po načelu „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća”. A svaki model koji omogućava putovanje sa što manje zastoja trebao bi svima biti jednako dobar.