Što je sve utjecalo na cijene goriva u EU posljednje četiri godine?

Od 2020. cijene goriva i maziva za osobni prijevoz u Europskoj uniji pokazuju značajnu volatilnost. Godišnje stope inflacije bile su negativne u svibnju 2020. godine i prema podacima europskog ureda za statistiku, Eurostata, bilježile su pad od 19,5 posto.

No 2021. godine, porasle su 33,4 posto u studenom te godine. Vrhunac je stigao u lipnju 2022. godine, kada je zabilježena stopa inflacije na ovu robu od 39,2 posto, a nakon toga je rast počeo usporavati, postajući negativan 2023. godine. Ove su varijacije odražavale utjecaj pandemije COVID-19 i ruske invazije na Ukrajinu, napominje Eurostat.

U lipnju 2023. stopa inflacije za gorivo i maziva bila je na niskoj razini od -15,7 posto, no volatilnost je posljednjih mjeseci postala manje izražena s manjim mjesečnim varijacijama cijena. Tako je bilo i u 2024. godine, kada su cijene goriva i maziva u kolovozu bile 6,1 posto niže u odnosu na kolovoz 2023. godine, navodi Eurostat.

Gledajući posebno dizel i benzin od 2020. godine, podaci pokazuju da su cijene prošlog kolovoza bile za 7,4 posto odnosno 5,5 posto niže nego u istom mjesecu prošle godine. Od 2020. godine, najveći rast cijena zabilježen je u lipnju 2022., i to od 45,2 posto za dizel i 35,7 posto za benzin.

Dok su poskupljenja dizela općenito bila niža od rasta cijena benzina, cijene dizela rasle su brže od cijena benzina od rujna 2021. do ožujka 2023. Od ovog mjeseca nadalje poskupljenja dizela ostala su ispod rasta cijena benzina, no situacija se ponovno preokrenula u lipnju, srpnju i kolovozu ove godine.

U kolovozu 2024. godine, 24 zemlje Europske unije prijavile su negativne godišnje stope promjene ili niže cijene u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju podaci Eurostata.

Najveći pad zabilježila je Švedska i to od 20,7 posto, a slijede Belgija, sa smanjenjem od 8,9 i Slovačka, sa smanjenjem od 8,4 posto.

Najmanji pad godišnjih stopa promjena zabilježile su Švicarska, od 2,4 posto, Slovenija od dva posto i Poljska od 1,7 posto. Cijene na Malti ostale su nepromijenjene, navodi Eurostat, dok je porast cijena na godišnjoj razini zabilježen u Rumunjskoj, od 2,4 posto i Irskoj od četiri posto. 

Određivanje cijena u Hrvatskoj

Cijene nafte i naftnih derivata u Republici Hrvatskoj utvrđuju se slobodno, u skladu s pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi. Međutim, Vlada Republike Hrvatske može, radi zaštite potrošača, regulacije tržišta ili drugih opravdanih razloga, uredbom propisati najvišu razinu maloprodajnih cijena za pojedine naftne derivate, za neprekinuto razdoblje od najduže 90 dana.

Zbog velikog porasta maloprodajnih cijena naftnih derivata Vlada RH donosi Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, navodi se u obrazloženju Uredbe.

Ovom uredbom utvrđuju se iznosi najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata koje energetski subjekti koji se bave trgovinom na veliko naftnim derivatima i/ili trgovinom na malo naftnim derivatima smiju primijeniti na području Hrvatske.

„Maksimalni iznosi maloprodajnih cijena sadržavaju jediničnu cijenu naftnog derivata, trošarinu i PDV. U jediničnoj cijeni naftnog derivata ugrađena je i premija energetskog subjekta koja uključuje maržu i operativne troškove poslovanja“, navedeno je iz Vlade RH.

Potreba za intervencijom i donošenje Uredbe nalazi se u činjenici da je zbog iznenadnih i naglih promjena cijena nafte i naftnih derivata, na svjetskim i nama najbližem referentnom tržištu Mediterana, potrebno u određenom periodu ograničiti maksimalne maloprodajne cijene uvjetovane disbalansom između trenutačne ponude i potražnje.

Najviše maloprodajne cijene propisane ovom Uredbom primjenjuju se stoga samo za naftne derivate bez dodanih multifunkcionalnih aditiva (eurosuper 95, eurodizel, plavi dizel, ukapljeni naftni plin (UNP PB) – smjesa propan – butan za spremnike i smjesa propan – butan za boce sadržaja 7,5 kg i više), dok se za benzine s više oktana te sva takozvana „premium“ goriva cijene i dalje mogu formirati slobodno.

Trenutne cijene goriva u Hrvatskoj, koje su na snazi do 22. listopada, iznose za dizel 1,35 eura, za benzin 1,44 eura dok plavi dizel košta 0,74 eura po litri. Plin i za boce i za spremnike košta 1,28 eura odnosno 1,82 eura po kilogramu, navedeno je iz Vlade RH.

Bez mjera Vlade RH te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve Uredbe, iste bi iznosile 1,46 eura za benzinsko gorivo, 1,44 eura za dizelsko gorivo dok bi plavi dizel koštao 0,83 eura po litri.