Što Europljani misle o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju? U Hrvatskoj je koristi 94 posto učitelja

Abeceda Komunikacije/PR
Djeca u školskim klupama, Foto: Abeceda Komunikacije/PR

Iako većina zemalja EU potiče umjetnu inteligenciju u obrazovanju, građani smatraju da bi učitelji trebali igrati ključnu ulogu u podršci učenicima u sigurnom korištenju tehnologije. Više od polovice ispitanika iz EU-a smatra da umjetna inteligencija može i koristiti i donijeti rizike poučavanju i učenju te da bi obrazovna zajednica trebala procijeniti i istražiti oboje, prema novom istraživanju Eurobarometra.

Podrška je najveća među finskim i estonskim ispitanicima, sa 65 posto odnosno 63 posto. U međuvremenu, francuski i irski ispitanici najvjerojatnije vjeruju da umjetna inteligencija uopće ne pripada učionici, s 28 posto odnosno 27 posto – što su najviše brojke među državama članicama.

Muškarci češće od žena vjeruju da umjetna inteligencija može poboljšati poučavanje i učenje te da se obrazovna zajednica ne bi trebala bojati eksperimentirati s njom.

Mlađi ispitanici u dobi između 15 i 24 godine također se češće slažu s ovom tvrdnjom nego starije skupine. Oko osam od deset ispitanika “u potpunosti se slaže” (35 posto) ili “donekle se slaže” (46 posto) da bi svi učitelji trebali biti opremljeni vještinama za korištenje i razumijevanje umjetne inteligencije.

Nasuprot tome, nešto više od jednog od deset ispitanika “donekle se ne slaže” (11posto) ili “uopće se ne slaže” (3 posto) s ovim stavom. Ispitanici na Cipru i Malti najveći su podupiratelji te izjave, dok se samo 24 posto Čeha “snažno slaže” s njom.

Otprilike četiri od deset ljudi kaže da škole i sveučilišta trebaju imati jasne smjernice o tome kako i kada koristiti umjetnu inteligenciju te da bi nastavnicima trebalo pružiti podršku u razumijevanju kako i kada koristiti alate umjetne inteligencije. Najmanje 85 posto ispitanika u svakoj zemlji EU-a slaže se da bi svi učitelji trebali biti opremljeni vještinama koje će pomoći učenicima u prepoznavanju različitih oblika dezinformacija na internetu, poput lažnog teksta, videozapisa i slika generiranih umjetnom inteligencijom.

Učenice osnovne škole, mobitel / Foto: Freepik

Udio onih koji se slažu s ovom tvrdnjom varira između 85 posto u Belgiji, Francuskoj i Nizozemskoj i 95 posto u Portugalu. Osim toga, oko 80 posto ispitanika u svim državama članicama tvrdi da bi učitelji trebali igrati ključnu ulogu u podršci djeci u razvoju vještina potrebnih za sigurnu interakciju s tehnologijom.

Unatoč otvorenosti za uvođenje umjetne inteligencije u obrazovanje, 69 posto ispitanika slaže se da bi osobni digitalni uređaji, poput pametnih telefona, trebali biti zabranjeni u školama. Ovo stajalište je u skladu s odlukama koje su posljednjih godina donijele neke europske zemlje, uključujući Hrvatsku, a koje su uvele mjere za uklanjanje telefona iz škola. Najmanje 12 zemalja EU-a usvojilo je neki oblik ograničenja za pametne telefone u školama, dok još četiri to razmatraju.

Istraživanje koje je provedeno na 2.514 učenika i 399 učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske pokazuje da 94 posto učitelja i nastavnika koristi alate umjetne inteligencije. Gotovo 60 posto učenika koristi alate AI, pokazuje nacionalno istraživanje udruge Suradnici u učenju.

Gotovo 36 posto učitelja i 42 posto učenika zauzima neutralan stav prema vlastitom razumijevanju AI, dok se 26 posto učenika ne osjeća samopouzdano u njezinu korištenju, pokazuju rezultati istraživanja “Razumijevanje i korištenje umjetne inteligencije”. Neutralni odgovori, kako ističu istraživači, nisu pokazatelj ravnodušnosti, nego nedostatka iskustva i jasnih primjera u korištenju alata u nastavi.

Gotovo 69 posto učitelja koristi alate umjetne inteligencije ponekad ili često, a više od 80 posto tvrdi da razumije način na koji AI donosi odluke. Korištenje umjetne inteligencije među učenicima pokazuje jasnu povezanost s dobi: stariji učenici češće koriste UI alate i pokazuju veće samopouzdanje u njihovu korištenju, dok mlađi učenici češće zauzimaju neutralan stav ili se ne osjećaju sigurnima.

Može se zaključiti da škole pokazuju spremnost i otvorenost za uvođenje umjetne inteligencije u odgojno-obrazovni proces, no njezina učinkovita i odgovorna primjena zahtijeva dodatne napore.

Poseban naglasak potrebno je staviti na sustavnu institucionalnu podršku, kontinuirano stručno usavršavanje učitelja, izradu jasnih smjernica te razvoj i dijeljenje primjera dobre prakse. Time bi se osiguralo da se umjetna inteligencija koristi na siguran način, u skladu s pedagoškim načelima te primjereno razvojnim i dobnim karakteristikama učenika.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari