Što bi trgovinski rat mogao značiti za gospodarstvo EU?

Američki predsjednik Donald Trump odlučio je da carine od 25 posto na uvoz robe iz Meksika i Kanade počinju 4. ožujka, a na uvoz kineske robe bit će uvedena dodatna carinska stopa od deset posto, na već postojećih deset posto koji su u primjeni od 4. veljače. Carine su najavljene i na izvoz iz Europske unije.

Predsjednica Upravnog vijeća Europske središnje banke (ESB), Christine Lagarde je, nakon sjednice ESB-a, u svom govoru istakla je da bi eskalacije u trgovinskim sukobima mogle smanjiti rast Europske unije.

„Nesigurnosti oko globalnih trgovinskih politika mogu i smanjiti ulaganja, smanjujući izvoz i globalno slabeći svjetsku ekonomiju. Kroz političke tenzije, kao što su ruski neopravdani rat na Ukrajinu, i tragični sukob na Bliskom istoku, otvara dodatne ekonomske nesigurnosti. Gospodarski rast EU tako može bit manji i ako monetarna „stezanja“ budu trajala duže nego je potrebno. Opća eskalacija globalnog trgovinskog rata mogu dovesti do smanjenja vrijednosti eura i povećati troškove uvoza što bi moglo reflektirati kroz pritisak na inflaciju a isti učinak bi moglo imati i smanjenje potražnje za izvozom iz EU kao rezultat uvođenja visokih tarifa. I hrana bi mogla biti skuplja jer su klimatske promjene sve izraženije i mogle bi povećati cijene hrane“, rekla je Lagarde.

Geopolitičke napetosti stvaraju dvije vrste rizika za inflaciju, kako je pojasnila, jer bi mogle utjecati na tržište energenata, navike potrošača i ulaganja. No gospodarski rast i dalje je moguć.

„U isto vrijeme, rast može biti i veći ako olakšamo tenzije i povećamo domaću potrošnju i domaće investicije i dozvolimo im da obnove nacionalne ekonomije. Porast ulaganja u obranu i infrastrukturu bi mogao također utjecati na rast ekonomije EU. No, dodatna ulaganja u obranu i infrastrukturu također bi mogla povećati inflaciju iako ne u svim segmentima. Inflacija bi s monetarne strane mogla biti smanjena ako se ove politike budu smanjivale“, rekla je Lagarde objašnjavajući rizike na inflatorna kretanja u EU.

A da će ulaganja u obranu biti pokazuju i novi sastanci EU. Bruxelles priprema radikalni preustroj strukture proračuna Europske unije s namjerom spajanja na desetke različitih financijskih programa u tek nekoliko fondova kojima bi se veće ovlasti prenijele na nacionalnu razinu.

Čelnici Europske unije na izvanrednom summitu sazvanom zbog Ukrajine i radi jačanja europske sigurnosti, koji su neki sudionici nazvali “danom kada se sve mijenja”, podržali su zaključke o jačanju europske obrane, dok je zaključke o Ukrajini podržalo njih 26, svi osim mađarskog premijera Viktora Orbana.

Europsko vijeće u svojim zaključcima naglašava potrebu za nastavkom znatnog povećanja rashoda za europsku sigurnost i obranu. Pozdravlja se prijedlog Komisije da se državama članicama dopusti prekoračenje dopuštenih ograničenja za proračunske deficite ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Pritom se ističe da je potrebno osigurati održivost duga, što je ustupak zemljama članicama poput Nizozemske ili Austrije, koje inzistiraju na fiskalnoj disciplini.

Zaključcima se poziva i Komisiju da predloži dodatne izvore financiranja za obranu na razini EU te se prima na znanje namjera Komisije da predloži novi instrument EU kojim bi se državama članicama osigurali zajmovi za koje bi jamčio europski proračun u iznosu do 150 milijardi eura.

Čelnici pozivaju i Upravni odbor Europske investicijske banke (EIB) da razmotri kreditiranje isključivo obrambenih projekata. EIB trenutačno može financirati samo projekte namijenjene za dvojnu, civilnu i vojnu namjenu.

U zaključcima je utvrđen prvi popis prioritetnih područja za djelovanje na razini EU-a: zračna i proturaketna obrana; topnički sustavi, uključujući i one koje imaju mogućnost dubokih preciznih udara; projektili i streljivo; dronovi i sustavi protiv dronova; strateški čimbenici za zaštitu prostora i kritične infrastrukture; vojna mobilnost; kibernetika; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.

Također se naglašava da obrana svih kopnenih, zračnih i pomorskih granica EU pridonosi sigurnosti Europe u cjelini, posebno u pogledu istočne granice EU, s obzirom na prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija. Čelnici EU naglašavaju važnost sustavnijeg objedinjavanja potražnje, usklađivanja zahtjeva i zajedničke nabave s ciljem smanjenja ukupnih troškova, osiguravanja standardizacije i interoperabilnosti.

„Moramo osigurati da podrška Sjedinjenih Država ostane čvrsta u idućim mjesecima i godinama jer Ukrajina ovisi o njihovoj vojnoj pomoći. To mora biti najvažniji zadatak u idućim danima – ako želimo stvoriti uvjete za pravedan i pošten mir“, rekao je Olaf Scholz, aktualni njemački kancelar.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u obraćanju naciji rekao da bi Pariz, među ostalim, mogao razgovarati o proširenju svojeg nuklearnog štita na europske saveznike. Moskva je upozorila Macrona da ne prijeti nuklearnom retorikom, istodobno odbacujući europske prijedloge o slanju mirovnih snaga u Ukrajinu. Moskva je isključila napade na bilo koju od zemalja EU.

Plan ponovnog naoružavanja Europe dopustio bi državama članicama povećanje nacionalnog deficita. Time bi se otvorio prostor za veća izdvajanja za zajedničku obranu – zračnu i protuzračnu, sustave protiv dronova, vojnu mobilnost. Države bi za tu namjenu mogle preusmjeriti i novac iz programa kohezijske politike.

Iako summit nudi podršku Kijevu i planove za povećanje potrošnje na obranu, ne očekuje se da bi Europska unija mogla u cijelosti nadomjestiti obustavljenu pomoć SAD-a. Washington je prošle godine, prema podacima NATO-a, dao više od 40 posto ukupne vojne pomoći Ukrajini, što bi Europa moga nadoknaditi jedino kad bi svaka država članica udvostručila dosadašnja davanja.