Štete od suša u 2024. procijenjene na 196 milijuna eura; što je potrebno kako biste dobili odštetu?

Klimatske promjene postale su naša svakodnevica a prirodne nepogode kao što su oluje, suše, tuča sve su češće i češće. Posebice ove promjene osjete i poljoprivredni proizvođači koji iz godine u godinu prijavljuju veće štete zbog prirodnih nepogoda.

Prema podacima iz Registra šteta od prirodnih nepogoda RH, u prošloj godini ukupna financijska vrijednost procijenjene štete od suše iznosila je 196 milijuna eura. Najčešća prijavljena vremenska nepogoda je suša, koja je prema podacima iz ovog Registra, činila i 80 posto ukupno svih prijavljenih šteta u smislu prirodnih nepogoda.

Suša se nastavila i u 2025. godini, tako su, zbog suša u srpnju, četiri Županije u Hrvatskoj proglasile su prirodnu nepogodu i to – Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska i Varaždinska županija.

Jedinice lokalne samouprave najčešće nemaju financijske mogućnosti isplatiti svu naknadu štete poljoprivrednim gospodarstvima na kojima je nastala šteta na prinosima kultura u 2024. godini te osim njih i županija, poljoprivrednicima pomaže i Vlada RH koja, osim poticaja, i kroz sustav za Registar štete od prirodnih nepogoda, evidentira i pomaže poljoprivrednicima.

„Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Obveznici unosa podataka u Registar šteta sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda su Državno povjerenstvo, županijsko, gradsko i općinsko povjerenstvo, Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba te ostala nadležna tijela sukladno odredbama Zakona“, pojašnjeno je na službenoj stranici ministarstva financija RH.

Postupak prijave štete od suše u Hrvatskoj

Nakon što je na određenom poljoprivrednom području u jedinici lokalne samouprave evidentirana prirodna nepogoda, kao što je, primjerice, suša, općinski načelnik ili gradonačelnik, na osnovu prijedloga nadležnih službi, podnosi zahtjev za proglašenje prirodne nepogode županu.

Župan donosi Odluku o proglašenju prirodne nepogode a odluka se dostavlja Ministarstvu financija i objavljuje na službenim stranicama općine.

Nakon što je odluka donesena, sukladno članku 25. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, nadležne službe počinju sa zaprimanjem o prijavi šteta od oštećenika na propisanom obrascu u roku od osam dana od dana donošenja odluke te unosom zaprimljenih prvih procjena šteta u Registar šteta najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja odluke.

Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda uglavnom ima rok od 60 dana da dostavi Državnom povjerenstvu i nadležnom ministarstvu putem Registra šteta sve potrebne informacije.

Poljoprivrednik mora prijaviti štetu općinskom Povjerenstvu za procjenu šteta a prijava se podnosi na obrascu koji uključuje popis ARKOD brojeva (katastarskih čestica), procjenu štete u postotku po kulturi, ukupni iznos prve procjene štete, presliku osobne iskaznice, IBAN broj računa, obrazac izjave o osiguranju te presliku lista A i B iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava.

Obrasci za prijavu štete najčešće su dostupni su na službenim stranicama općine.

Članovi općinskog Povjerenstva izlaze na teren i procjenjuju štetu prema propisanoj i utvrđenoj metodologiji. Konačna procjena štete izražava se u novčanoj vrijednosti i unosi u Registar šteta.

Općinsko Povjerenstvo dostavlja podatke o šteti županijskom Povjerenstvu a županijsko Povjerenstvo dostavlja podatke o šteti Ministarstvu financija. Na temelju prijavljenih šteta, Ministarstvo financija donosi odluku o dodjeli pomoći za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda. Isplata sredstava korisnicima potpore vrši se sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske.

Problem poljoprivrednicima može predstavljati činjenica da nisu upisani na vlastitim parcelama u ARKOD-u, zbog neriješenih vlasničkih odnosa.

“ARKOD je evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom obliku. ARKOD parcela je neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta koju obrađuje samo jedno poljoprivredno gospodarstvo, klasificirana s obzirom na vrstu uporabe zemljišta”, prema definiciji na internetskoj stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

Što ako općina još nije proglasila sušu?

Problemi mogu nastati i dok općina/grad ne proglase prirodnu nepogodu, jer u tom slučaju prijava štete nije moguća. Pravni okvir u Hrvatskoj nalaže da se šteta od suše može prijaviti tek nakon službenog proglašenja prirodne nepogode. Bez proglašenja, poljoprivrednik ne može ući u Registar šteta, a država neće isplaćivati potporu.

Poljoprivrednik može, dok se ne proglasi prirodna nepogoda suša, dokumentirati štetu, (fotografije, mjerenja prinosa, evidencija o usjevima i zemljištima), pribaviti dokaze o posljedicama suše (zapisnici o sušnim uvjetima, podaci o oborinama, troškovi navodnjavanja) te ako poljoprivrednik ima osiguranje usjeva, kontaktirati osiguravatelja jer neke police mogu pokrivati štetu čak i prije službenog proglašenja prirodne nepogode.

Ako prijava štete bude podnesena prije proglašenja suše, neće biti uvažena. Važno je imati evidenciju i fotografije, jer će kasnije službene procjene biti preciznije i lakše se dokazuje nastala šteta.

Dodatna pomoć Vlade RH

No, kako su iz godine u godinu prirodne nepogode sve češće, i Vlada RH, osim redovnih i planiranih sredstava, osigurava i dodatna sredstva kako bi ublažila štete poljoprivrednicima i njihovim gospodarstvima.

Tako je u rujnu 2025. godine, osigurala dodatna sredstva od pet milijuna eura za poljoprivrednike odnosno gospodarstva koja se nisu uspjela upisati u Registar šteta u skladu s propisanim rokovima i koja zbog administrativnih ili tehničkih pogrešaka nisu uspjela završiti prijavu zahtjeva za mjeru 23., pojasnio je ministar poljoprivrede, David Vlajčić.

Mjera 23 je Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima koji su posebno pogođeni prirodnim nepogodama a korisnici su poljoprivrednici koji su pretrpjeli štetu od najmanje 30 posto na prinosima. Tako će barem djelomično biti obeštećeni i ovi poljoprivrednici.

„Na inicijalnoj listi nalazi se ukupno 1.450 poljoprivrednih gospodarstava, visina potpore po korisniku može iznositi najviše do 36 posto visine štete ali ne više od 42.000 eura, dakle jednaki uvjeti kao za mjeru 23, koja je već provedena i isplaćena na račune svih poljoprivrednika“, rekao je ministar Vlajčić.

Sredstva će biti raspoređena proporcionalno udjelu iznosa pomoći na razini pomoći jedinica lokalne samouprave te će biti doznačena izravno na račune korisnika, istakao je ministar poljoprivrede RH, David Vlajčić.