Stao pad broja stanovnika Hrvatske zbog useljavanja

Ustrajno pogoršanje demografske slike Hrvatske već dulji niz godina opterećuje kako aktualna gospodarska kretanja tako i ekonomsku perspektivu zemlje koja i tako već nosi ranjivost po mnogima prevelikog oslanjanja na turizam i premale proizvodnje te posljedično negativnih brojki u robnoj razmjeni.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o kretanju stanja s domaćim stanovništvom i migracija neće promijeniti tu pesimističnu sliku koja, logično, zabrinjava i u kontekstu doprinosa i održivosti mirovinskog sustava pri čemu znamo da jednom zbog prosvjeda nije prošla nepopularna ideja o produljenju radnog vijeka koju nerijetko zagovaraju i međunarodne financijske institucije analizirajući probleme europskih mirovinskih sustava.

Ono što donekle daje nadu da bi se u Hrvatskoj mogla situacija popraviti što se radne snage tiče jest porast broja useljenika, no s obzirom na strukturu gospodarstva i relativno slabe perspektive snažnijeg razvojnog zamaha pitanje je koliko će to jačanje useljavanje biti održivo i dostatno.

DZS navodi da je prirodni prirast u prošloj godini imao negativnu brojku od 19.011 budući da je 32.069 osoba rođeno, a 51.080 ljudi umrlo.

U objavljenim podacima koji idu do 2011. godine vidi se da je svake godine prirodni prirast negativan, no te 2011. godine bilo je 9.822 umrlih više no rođenih, a u međuvremenu se ta razlika više no udvostručila.

Godišnji broj umrlih u Hrvatskoj se vrti oko 50 tisuća, no 2011. godine je bilo rođeno 41.197 beba.

U zadnjih gotovo 15 godina pada i broj sklopljenih brakova kojih je 2011. bilo 20.211, a prošle godine 17.206. U 2023. godini svaki četvrti brak se raspao.

Hrvatska je 2011. godine kada je zaključila pregovore o ulasku u Europsku uniju (EU) imala 4.275.984 stanovnika da bi na kraju prošle godine brojka pala na 3.874.350. Naravno, veliki dio toga može se pripisati odlasku Hrvata u druge zemlje EU-a nakon što su podignute sve barijere iseljavanju i traženju bolje budućnosti u drugim članicama.

Treba napomenuti da se 2022. trend stalnog pada ukupnog broja stanovnika zaustavio i u zadnje dvije godine se ukupno stanovništvo povećalo za nešto manje od 25 tisuća.

Najviše je odseljenih zabilježeno 2017. godine kada je Hrvatsku napustilo 47.352 ljudi.

No, u 2022. i 2023. godini preokrenuo se trend, pa je u te dvije godine bilo više useljenih no odseljenih. Samo u 2023. godini uselilo se 69.396 osoba, a otišlo iz Hrvatske 39.218 ljudi.

Od tih skoro 70 tisuća većina je došla iz drugih europskih zemalja, odnosno 47.247 osoba.

Iz drugih zemalja EU-a ih je došlo 11.493, i to više od polovice iz Njemačke. Brojka je 6.230 osoba, a na drugom mjestu je Austrija s 1.060 novih stanovnika Hrvatske.

Što se drugih europskih zemalja tiče, najviše ih je, očekivano, došlo iz Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Sjeverne Makedonije. Iz BiH je u Hrvatsku uselilo 8.478 osoba, iz Srbije 5.419 te iz Sjeverne Makedonije 2.144 čovjeka.

Od ostalih dijelova svijeta primjetno je da je najviše doseljenika iz Azije, a brojka je u 2023. bila 17.857 ljudi.

Kad je riječ o trima zemljama s prostora bivše Jugoslavije te o Aziji, izvjesno je da se radi uglavnom o ljudima koji su došli u potrazi za poslom.

No, kako smo već napomenuli, struktura hrvatskog gospodarstva teško će privući masovnu migraciju, a nepovoljni lokalni demografski trendovi također ne ostavljaju previše prostora za gospodarski optimizam, jednako kao što i neravnomjerna razvijenost države ne daje mogućnosti pronalaženja kvalitetnog radnog mjesta.