Sretan brak ‘stare’ i ‘nove’ ekonomije: Širenje AI tehnologije diže dionice i zarade europskih banaka

Poslovne zgrade u pariškoj četvrti La Défense Foto: Florian Delée / Unsplash

Nakon sjajnih rezultata cijele 2025. ulagači očekuju da će dionice europskog bankarskog sektora nastaviti rasti i u 2026. godini, zbog izgledno dobre zarade i uštede na troškovima koja proizlazi iz šire primjene umjetne inteligencije (AI).

Nakon što se smanjila bojazan od recesije i pada kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) investicijska javnost s još više optimizma gleda na europske banke i, unatoč složenom kontekstu, poboljšava svoje prognoze za njegov rast.

U međuvremenu je umjetna inteligencija postala nova sila koja privlači ulagače dionicama europskih banaka, djelomično i zato što je nedostatak zanimljivih tehnoloških kompanija u Europi prisililo investitore da traže tvrtke koji će najviše imati koristi od umjetne inteligencije na tržištima “stare” ekonomije.

Banke su u posljednje vrijeme počele koristiti AI za poboljšanje operativne učinkovitosti, borbu protiv financijskih prevara, te za rezanje radnih mjesta.

“Europske banke mogle bi imati opipljivu korist od umjetne inteligencije. U pričama o umjetnoj inteligenciji puno se govori o dobitnicima u smislu većih prihoda – ali znamo postoje dobitnici u smislu smanjenja troškova,” rekla je Helen Jewell, analitičarka BlackRocka, najvećeg svjetskog upravitelja imovinom, koji kontrolira oko 12.000 milijardi dolara imovine.

Globalna banka UBS također je u analizi za ulagače istaknula da vidi AI kao ključan izvor potencijalnog rasta evaluacije vrijednosti pojedinih banaka na kraći rok – te rasta zarade na dulji.

No, i takve procjene dolaze s nekim rizicima. Upozorenja o investicijskom balonu umjetne inteligencije i opasnost od kolapsa kao u vrijeme dot-com balona s početka stoljeća pristižu iz raznih izvora, uključujući Međunarodni monetarni fond (MMF) i englesku središnju banku Bank of England.

pixabay.com
Foto: Pixabay.com/Ilustracija

A rizici nisu samo povezani s umjetnom inteligencijom. ECB kaže da se banke eurozone suočavaju s “neviđeno visokim” rizikom od šokova – što uključuje geopolitičke napetosti, stalne promjene trgovinskih režima, klimatske krize, pa i nestašice američkog dolara zbog njegove volatilnosti.

Ipak, ulagači su se značajno okrenuli kupovini dionica banaka. Dionice francuske Société Générale od početka godine je imala rast od 140 posto, dok je njemački Commerzbank rastao 125 posto, britanski Barclays gotovo 70 posto. Indeks dionica europskog bankarskog sektora (SX7P) rastao je za više od 60 posto, nakon što je već imao porast od 25 posto u 2024. – i ove godine je imao oko četiri puta veći porast od paneuropskog indeksa STOXX 600.

Investitori također smatraju da su dionice banaka relativno jeftine, osobito u usporedbi s američkim bankama. Prema podacima LSEG-a, dionice europskih banaka imaju cijene oko 1,17 puta veće od njihove knjigovodstvene vrijednosti, što je još uvijek oko 40 posto niže od posljednjeg vrhunca iz 2007. godine, i niže od omjera 1,7 kao na američkom tržištu.

U smislu troškova, investicijska banka Goldman Sachs je u napomeni navela da se očekuje da će rashodi rasti po godišnjoj stopi od samo 1 posto između 2025. i 2027., i da očekuju da će se poboljšanje učinkovitosti nastaviti i u 2026., pri čemu omjer rashoda i prihoda banaka svake godine rasti za 130 baznih bodova – što znači da se očekuje da će banke morati trošiti manje na generiranje prihoda.

Konzultantska tvrtka McKinsey prošle godine je procijenila da bi umjetna inteligencija mogla donijeti globalnom bankarskom sektoru čak 340 milijardi dolara godišnje dodatne vrijednosti, uz pad operativnih troškova od čak 20 posto.

A čak i ako uštede koje se očekuju od primjene AI-ja razvuku na više godina, bit će to dovoljan poticaj za rast valuacija banaka, kažu iz UBS-a. Prošli mjesec analitičari su povisili svoje prognoze za taj sektor najviše od svibnja 2023. godine, a očekivanja od rasta zarade u narednih 12 mjeseci došla su na najvišu razinu od 2023. godine, pokazuju podatci IBES-a.

Prema najnovijim podacima ECB-a kreditna aktivnost banaka u eurozoni je trenutno najviša u posljednje dvije i pol godine. Rast kreditiranja tvrtkama u listopadu se zadržao na 2,9 posto mjesečno – nešto manje od 3,0 posto u kolovozu, što je bila najveća stopa rasta od svibnja 2023. godine. Rast kreditiranja za kućanstva također je na najvišim razinama u dvije i pol godine, i ubrzao se u listopadu za 2,6 posto mjesečno.

Analitičarka Jewell iz BlackRocka kaže da očekuje da će europske banke dioničarima povratiti 20-25 posto tržišne vrijednosti u naredne tri godine, kroz isplate dividendi i korporativne otkupe  dionica.

“Ako zbrojite vrijednost kompanija i naknade za dioničare, radi se o kategoriji imovine koja je vrlo privlačna,” kaže Domenico Ghilotti iz konzultantske tvrtke Equita, dodavši da su velika spajanja i akvizicije u sektoru još jedan dodata pokretač rasta.

Primjerice, preuzimanje milanske Mediobanca koju je kupila banka Monte dei Paschi di Siena bilo je jedno od najvećih u tom sektoru ove godine, i analitičari kažu da je transformiralo cijelo talijansko bankarstvo. Druge akvizicije i spajanja su u planu. “Unutar Europe se vidi ekonomska otpornost, što znači da će – čak i uslučaju  novih snižavanja kamatnih stopa – ta otpornost biti dobra za europske banke,” zaključuje Jewell.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari