Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar izjavio je da Hrvatska razvija nove plinovode i interkonekcije kojima se povećava kapacitet transporta plina prema susjednim državama. Posebno je istaknuo projekt Južna plinska interkonekcija Hrvatska – Bosna i Hercegovina, koji bi trebao omogućiti pristup diversificiranim izvorima plina te dodatno ojačati stabilnost opskrbe u regiji, piše Hina.
Špehar je to rekao u utorak u Bakuu na 12. ministarskom sastanku Savjetodavnog vijeća projekta Južni plinski koridor te na sastanku Green Energy Advisory Council, jednom od ključnih međunarodnih foruma za energetsku suradnju i sigurnost opskrbe plinom u Europi i širem susjedstvu, priopćilo je Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske.
Govoreći o energetskim izazovima Europe, Špehar je naglasio da Južni plinski koridor i dalje predstavlja jednu od najvažnijih ruta za diversifikaciju opskrbe plinom te važan stup energetske sigurnosti kontinenta.
„Hrvatska cijeni konstruktivnu suradnju s Azerbajdžan, koja doprinosi stabilnoj i raznolikoj opskrbi plinom za nacionalna i regionalna tržišta. U kontekstu energetske tranzicije i prelaska na niskougljično gospodarstvo, prirodni plin i dalje ima važnu stabilizirajuću ulogu u osiguravanju sigurne i uravnotežene opskrbe“, rekao je Špehar.
Istaknuo je i kako Hrvatska aktivno doprinosi jačanju regionalne energetske sigurnosti kroz razvoj infrastrukture i diversifikaciju izvora opskrbe. Posebno je naglasio važnost LNG terminal Krk, koji je postao ključna točka za stabilnu opskrbu plinom ne samo Hrvatske nego i država srednje i jugoistočne Europe.
Sastanak u Bakuu okupio je ministre i visoke dužnosnike nadležne za energetiku, predstavnike Europska komisija, međunarodnih financijskih institucija te vodećih energetskih kompanija.
Događaj je otvorio predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev, koji je istaknuo da danas 16 država prima plin iz Azerbajdžana, među kojima je i deset članica Europska unija. Dodao je da će, uz planirano povećanje proizvodnje, biti potrebno razmotriti i proširenje transportnih kapaciteta Južnog plinskog koridora.
Sudionicima se obratio i europski povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen, koji je naglasio da je uz pomoć kaspijskog plina Europska unija značajno smanjila ovisnost o ruskom plinu — s oko 45 posto ukupnog uvoza 2022. godine na približno 12 posto u 2025. godini, uz daljnji trend smanjenja.
Pročitajte još:
Jørgensen je poručio kako će se u narednim godinama nastaviti napori za potpunu zamjenu preostalih količina ruskog plina, pri čemu partnerstvo s Azerbajdžanom ima važnu ulogu u jačanju europske energetske sigurnosti.
Na sastanku je potvrđena snažna strateška suradnja između Europske unije i Azerbajdžana u području energetike. Ta suradnja uključuje stabilnu opskrbu prirodnim plinom, razvoj obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti te zajedničke projekte vezane uz vodik i smanjenje emisija metana.
