Smanjuju se rizici oko prekida opskrbe naftom, padaju i cijene

Freepik.com
Naftne bušotine, Foto: Freepik.com

Cijene nafte su u padu na trgovanju u utorak jer je Izrael prihvatio prijedlog za rješavanje nesuglasica koje blokiraju sporazum o prekidu vatre u Gazi, smanjujući tako zabrinutosti oko prekida opskrbe na Bliskom istoku.

Sirova nafta Brent niža je za 67 centi te iznosi 76,99 dolara po barelu. Terminski ugovori američke West Texas Intermediate (WTI) nafte za prvi mjesec, koji istječu u utorak, bili su 73,75 dolara po barelu, te su jeftiniji za 62 centa. Drugi mjesečni ugovor kojim se aktivnije trguje, niži je za 63 centa te iznosi 73,03 dolara po barelu.

“Čini se da cijene nailaze na neke smetnje zbog geopolitičkih kretanja na Bliskom istoku i kineskih izgleda potražnje. Dogovor o prekidu vatre u Gazi sada se čini vjerojatnijim nego ne, jer sudionici na tržištu procjenjuju rizike geopolitičkih napetosti zbog prekida opskrbe naftom”, rekao je za Reuters Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u.

Proizvodnja na libijskom naftnom polju Sharara porasla je na oko 85.000 barela dnevno, što je također smanjilo zabrinutost oko opskrbe i utjecalo na cijene nafte. 

Libijska Nacionalna naftna korporacija (NOC) proglasila je višu silu na izvoz nafte s nalazišta 7. kolovoza nakon što je blokada prosvjednika pogodila proizvodnju polja od 300.000 barela dnevno.

Na strani potražnje, zabrinutost oko kineskih gospodarskih problema također je utjecala na cijene nafte. Nakon lošeg drugog tromjesečja, drugo najveće svjetsko gospodarstvo dodatno je izgubilo zamah u srpnju jer su cijene novih kuća pale najbržim tempom u devet godina, industrijska proizvodnja usporila, rast izvoza i ulaganja oslabio, a nezaposlenost porasla.

“Zabrinutost oko potražnje usredotočena na Kinu i dalje traje. Nedavna objava podataka potvrđuje stajalište slabije kineske potražnje za naftom. Brojke o trgovini i industrijskoj proizvodnji prošlog tjedna sugeriraju da je očita potražnja za naftom nastavila padati u srpnju. Ove brige znače da špekulanti i dalje oklijevaju oko ulaska na tržište”, rekli su analitičari ING-a u bilješci klijentima.

Ulagači također čekaju i naznake planova američke središnje banke za sljedeću odluku o kamatnim stopama.

Fed bi trebao smanjiti kamatne stope za 25 baznih bodova na svakom od preostala tri sastanka 2024., prema većini ekonomista koje je anketirao Reuters, a koji su rekli da je recesija malo vjerojatna.

Smanjenje kamata smanjuje troškove zaduživanja i moglo bi povećati potražnju za naftom u zemlji koja je najveća potrošnja nafte na svijetu.

2 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari