Smanjenje stope ESB-a sve vjerojatnije, gospodarstveni podaci EU zadovoljavajući

Bruto domaći proizvod eurozone porastao je za 0,2 posto u drugom tromjesečju 2024. godine, što je revizija prema dolje u odnosu na prethodnu procjenu od 0,3 posto, prema trećoj procjeni Eurostata. Slično smanjenje zabilježeno je i u rastu za širu Europsku uniju.

Ove brojke signaliziraju usporavanje tempa rasta u usporedbi s prvim kvartalom, kada su i eurozona i Europska unija porasle za 0,3 posto. Na godišnjoj je razini bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju porastao za 0,6 posto u eurozoni i za 0,8 posto u Europskoj uniji.

Pojavile su se velike razlike među državama članicama, pri čemu je Poljska prednjačila po stopi od 1,5 posto tromjesečno na kvartal, a slijede je Grčka s rastom od 1,1 i Nizozemska s rastom od jednog procenta. S druge strane, najznačajniji pad zabilježen je u Irskoj i to od jedan posto, Latviji, gdje je evidentiran pad od 0,9 posto i Austriji od 0,4 posto.

Među najvećim gospodarstvima eurozone, Njemačka bilježi smanjenje za 0,1 posto, dok su Italija i Francuska zabilježile skroman rast od 0,2 posto. Nasuprot tome, Španjolska je zabilježila snažan rast od 0,8 posto na tromjesečnoj razini. 

Izdaci za konačnu potrošnju kućanstava pali su za 0,1 posto, uvoz je porastao za 0,5, a bruto investicije u fiksni kapital pale su za 2,2 posto, što sve djeluje kao glavni faktor usporavanja rasta eurozone. Državna potrošnja, povećana za 0,6 posto, i izvoz, koji je porastao za 1,4 posto, dali su primarni pozitivni doprinos.

“Najnoviji podaci – kao što su povjerenje potrošača i pokazatelji aktivnosti (indeks menadžera nabave), posebno za proizvodni sektor – nisu bili toliko ohrabrujući”, rekao je Piero Cipollone, član Izvršnog odbora Europske središnje banke (ESB), u intervjuu za Le Monde, prenosi Euronews.

Cipollone je izrazio zabrinutost da ti slabiji pokazatelji predstavljaju rizik za izglede za rast eurozone. Naglasio je da su investicije i dalje spore, signalizirajući da tvrtke ne predviđaju snažan oporavak.

Što se tiče inflacije, Cipollone je primijetio da predviđanja ESB-a pokazuju da će se inflacija vratiti na cilj od dva posto u drugoj polovici 2025. godine, te se vjeruje u smanjenje kamata.

“Dosadašnji podaci potvrđuju naš smjer kretanja i nadam se da će nam omogućiti da i dalje budemo manje restriktivni” rekao je Cipollone.

Tržišni konsenzus ukazuje na smanjenje stope od 25 baznih bodova tijekom nadolazećeg sastanka ESB-a.

“Očekujemo da će Lagarde potvrditi da ESB ulazi u fazu povratnog poziva, ali ne očekujemo obvezu na određeno vrijeme daljnjeg smanjenja stope”, napisala je središnja banka Danske – Danske Bank, u izvješću objavljenom potkraj tjedna.

Ova banka predviđa da će se ESB pridržavati pristupa ovisnog o podacima, od sastanka do sastanka, zadržavajući fleksibilnost u svojim političkim smjernicama. Središnja banka Danske također predviđa malu reviziju prema gore projekcija temeljne inflacije, dok će prognoze cijena energije vjerojatno održati ukupnu inflaciju stabilnom.

Međutim, oni upozoravaju da su tržišta već odredila cijenu za 61 bazni bod smanjenja ESB-a ove godine i nešto više od 100 baznih bodova sljedeće godine, što smatraju preagresivnim.

Guverneri Hrvatske, Finske i Francuske središnje banke o smanjenju

Europska središnja banka vjerojatno ima prostora za polagano snižavanje kamatnih stopa dok se inflacija približava dva posto, ali rizici ostaju i dužnosnici moraju postupati oprezno, rekao je član Upravnog vijeća ESB-a i guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić.

“Sve dok podaci budu u skladu s našim projekcijama koje predviđaju pad inflacije na dva posto u 2025., to povećava naše povjerenje da možemo postupno ublažiti restriktivnost naše monetarne politike. Ali trebali bismo ostati oprezni i kretati se vrlo postupno”, rekao je guverner HNB-a potkraj kolovoza.

Vujčić je rekao da se inflacija kreće “više-manje u skladu s našim projekcijama”, te da se “neizvjesnost oko izgleda inflacije malo smanjila, također s najnovijim podacima o plaćama”.

“Nedavni porast rizika negativnog rasta u europodručju pojačao je argumente za smanjenje stope na sljedećem sastanku ESB-a o monetarnoj politici u rujnu, pod uvjetom da je dezinflacija doista na pravom putu”, rekao je i guverner finske središnje banke Olli Rehn.

Rehn je ustvrdio da dugo očekivani oporavak gospodarstva eurozone nije zadan i da kreatori politike trebaju biti spremni na drugačije ishode.

Guverner Banke Francuske i član Upravnog vijeća ESB-a, François Villeroy de Galhau, podržava rujansko smanjenje stope ESB-a, navodeći kao razlog opadajuću inflaciju u eurozoni.

Novo smanjenje kamatne stope bilo pravedno i mudro, u skladu s postupnim pristupom ESB-a, rekao je Villeroy de Galhau u intervjuu za časopis Le Point.

“Naš sastanak 12. rujna trebao bi, po mom mišljenju, pokrenuti akciju. Bilo bi pošteno i mudro odlučiti o novom smanjenju kamatnih stopa”, izjavio je Villeroy ističući važnost aktivnog i pragmatičnog postupnosti i pozvao ESB da bude vođen i promatranom inflacijom i budućim očekivanjima.

Tržište očekuje da će sljedeće godine kamatne stope u eurozoni biti između dva i 2,5 posto, dodao je Villeroy de Galhau. Međutim, istaknuo je i osjetljivu ravnotežu koju ESB sada mora uspostaviti.