Prema neovisnoj ekonomskoj analizi ulaganja u novi blok nuklearne elektrane Krško (NEK), vjerojatnost da bi se projekt isplatio investitoru manja je od trećine zbog visoke cijene električne energije proizvedene u tom novom bloku, no autori procjenjuju da bi ipak imalo smisla nastaviti s projektom, objavio je slovenski portal Dnevnik.
Studija je dosta opsežna, ima više od 250 stranica, a napisali su je u slobodno vrijeme i besplatno Ostan Ožbolt iz nevladine organizacije Mladi za klimatsku pravdu te fizičar i meteorolog Primož Ribarič koji surađuje s Elektrotehničkim institutom Milan Vidmar.
Naime, oni su nakon prošlogodišnjeg otkazivanja referenduma o bloku NEK 2 zaključili da je potrebna jedna analiza neovisna o preferencijama investitora ili protivnika izgradnje, piše Dnevnik.
Simulacije iz studije su pokazale, a napravljeno ih je više od deset tisuća, da postoji 33,2 posto vjerojatnosti da bi se projekt ulagaču isplatio. Za usporedbu, projekcije tvrtke Gen energija su puno optimističnije i predviđaju više od 65 posto vjerojatnosti pozitivnog ekonomskog ishoda.
Analiza Ožbolta i Ribariča zaključuje da bi izgradnja drugog bloka snage 1.250 megavata najvjerojatnije koštala 11 milijardi eura. Gen energija je prošle godine procijenila da bi trošak bio 11,6 milijardi eura.
Po procjeni Gen energije, očekivana prodajna cijena po megavat-satu elekrične energije bi bila 70,2 eura, dok Ožbolt i Ribarič smatraju da bi prodajna cijena, koja uključuje povrat ulaganja, trebala biti 107 eura.
Inače, proizvodna cijena po Gen energiju bila bi 50,1 euro, a po dvojici autora 81,4 euro za megavat-sat.
“Da je NEK 2 većinski privatni projekt elektrana se ne bi gradila. Privatni investitori ne bi ostvarili potreban povrat i ne bi ulazili u takav projekt”, navodi Ožbolt i dodaje da je stvar drugačija ako je investitor država.
U tom slučaju država se može odreći financijskog povrata i provesti projekt radi nefinancijskih koristi u obliku stabilne, domaće i niskougljične električne energije te malog utjecaja na bioraznolikost.
On smatra da bi stoga bilo logično nastaviti s planiranjem izgradnje, ali i provesti neovisnu multidisciplinarnu analizu o tome koji scenarij razvoja elektroenergetskog sustava treba slijediti Slovenija, odnosno je li ga bazirati samo na obnovljivim izvorima ili uz nuklearnu energiju.
“Tek nakon toga bi vlada mogla reći je li NEK 2 razuman projekt ili ne”, ustvrdio je.
Ožbolt ističe da bi trebalo reformirati način funkcioniranja vladine radne skupine za koordinaciju pripremnih aktivnosti jer je zatvorena i bez kontakta s javnošću.
“Po mom mišljenju, 99 posto stanovnika Slovenije ni ne zna da postoji”, kazao je te pozvao da se u nju uključe predstavnici znanstvene, civilne, općinske, gospodarske i sindikalne zajednice uz pristup svim dokumentima i pravo glasa u ključnim odlukama.
Štoviše, dvojica autora pozivaju na promjenu okvira upravljanja cijelim energetskim sektorom.
“Novoosnovani kabinet za energetsku tranziciju bio bi krovno energetsko tijelo koje bi činili predstavnici ministarstava, općina, civilnog društva i znanstvene zajednice. Energetsko vijeće bilo bi neovisno znanstveno savjetodavno tijelo koje bi nadziralo pripremu i provedbu središnjih strateških dokumenata. Građanski odbor za energiju imao bi zadatak predložiti svoju viziju energetske budućnosti”, prenosi Dnevnik ideje Ožbolta i Ribariča.
Pročitajte još:
Životni vijek sadašnjeg NEK-a je produljen za 20 godina do 2043. kada će napuniti predviđenih 60 godina postojanja. Do tada i postoji ugovor o nabavi nuklearnog goriva.
“NEK nabavlja gorivo na globalnom tržištu sad već više od 40 godina i kroz taj period je prošao razne krize i izazove. Naša strategija dobave goriva – a to nije samo uranij, odnosno žuti kolač, već i usluge konverzije, obogaćenja kao i izrade gorivih elemenata – je dugoročno partnerstvo s pouzdanim i provjerenim dobavljačima. Ugovor o izradi gorivih elemenata NEK ima sklopljen s Westinghousom do 2043. godine, a ugovor o nabavci obogaćenog uranija, koji uključuje nekoliko usluga i transport do tvornice u SAD-u, ima ugovoren s europskim poduzećem URENCO”, pojasnila je nedavno za Financije.hr Ida Novak Jerele zadužena za odnose s javnošću NEK-a.
Hrvatska je vlasnica 50 posto NEK-a i načelno je iskazala zanimanje za praćenje tijeka planiranja projekta NEK 2, no u zadnje vrijeme je ministar gospodarstva Ante Šušnjar spominjao i male modularne nuklearne reaktore kao opciju. No, zasad ničega čvrstog u tim promišljanjima nema.
