Širenje solarne energije u EU bi ove godine moglo usporiti, po prvi put od 2015. godine

Stopa širenja solarne energije u Europskoj uniji ove godine je na dobrom putu da po prvi put u više od deset godina zabilježi godišnji pad, pokazali su u četvrtak podaci sektorske udruge SolarPower Europe, a glavni uzrok je rezanje dosadašnjih subvencija za krovne solarne panele u nekim velikim državama.

Pad izgradnje novih solarnih kapaciteta odražava promjene u političkim prioritetima brojnih europskih vlada, jer neke države članice EU guraju ulaganja u mjere zelene tranzicije ili potpore za razvoj čiste energije u drugi plan, dok se istovremeno povećavaju javna izdvajanja za obranu i za lokalnu industriju.

EU je na putu da u ovoj godini instalira 64,2 gigavata (GW) novih kapaciteta solarne energije, što bi bilo smanjenje od 1,4 posto u usporedbi s instaliranih 65,1 GW prošle godine, priopćili su u četvrtak iz sektorske udruge SolarPower Europe.

Ako se ostvare predviđanja, to će biti prvi put od 2015. da se rast europskih solarnih kapaciteta usporio u odnosu na prethodnu godinu, što bi svakako bio korak unatrag u inače brzom napretku plana za prelazak Europe na čistu energiju bez štetnih ugljičnih emisija. Rast solarnih kapaciteta imao je veliki skok 2023. godine, kad je rastao za 51 posto u samo godinu dana – no već sljedeće godine se rast usporio na samo 3 posto.

U lipnju je iz solarne energije proizvedeno 22 posto ukupne proizvodnje električne energije u Europskoj uniji, što znači da se radi o najvećem pojedinom izvoru u EU tog mjeseca. Međutim, sadašnje stope širenja ukazuju da bi do 2030. Europskoj uniji moglo nedostajati oko 27 GW, od ukupno 750 GW koje je po izračunu SolarPower Europe potrebno instalirati da bi se postigli klimatski ciljevi EU i osiguralo ukidanje ruskih energenata.

Glavni uzrok pada jest manji broj instalacija solarnih panela na krovovima stambenih zgrada – taj sektor bi ove godine trebao činiti oko 15 posto ukupnih novih kapaciteta, ili upola manje od udjela od oko 30 posto kojeg je imao od 2020. do 2023. godine.

Također, Njemačka i Francuska su među zemljama koje smanjuju tarife po kojima se plaća ubacivanje struje dobivene krovnim panelima u elektrodistribucijski sustav, a Nizozemska smanjuje državne potpore kućanstvima koja svoj višak solarne energije izvoze u javnu mrežu.