Šest zemalja čini 80 posto EU izvoza industrijskih robota

Broj industrijskih robota u svijetu u razdoblju od 2014. do 2024. godine povećao se za više od tri puta, pa ih je prošle godine bilo 4,7 milijuna naspram 1,5 milijun deset godina ranije.

Industrijski roboti, kako ističe u analizi s Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG) autor Goran Buturac, najčešće se  koriste za montaže, zavarivanja, bojenja i rukovanje materijalima.

“Industrijska robotika svojevrsni je spoj elektrotehnike, informatike, strojarstva i mehatronike. Zasniva se na izgradnji autonomnih ili poluautonomnih sustava kojima se, uz minimalan ljudski angažman, pospješuju i moderniziraju proizvodni procesi. Industrijski roboti važni su zato što povećavaju produktivnost, donose preciznost proizvodnim procesima, poboljšavaju kvalitetu proizvoda, pridonose povećanju sigurnosti na radnom mjestu, pružaju fleksibilnost proizvodne aktivnosti i u konačnici rezultiraju smanjenjem troškova proizvodnje”, pojašnjava se u analizi.

Prema zadnjim dostupnim podacima Međunarodne federacije za robotiku (IFR) u prošloj je godini u industrijskim poduzećima instalirano 542 tisuće robota, a najviše njih u električnoj i elektroničkoj industriji s udjelom od 23,8 posto.

Iza toga slijedi automobilska industrija s 23,2 posto te proizvodnja metala, postrojenja i opreme sa 16,4 posto.

U proizvodnji hrane, primjerice, je instalirano 3,9 posto ukupnog broja industrijskih robota.

Zbog te sve šire uporabe zanimljivo je pogledati tko globalno dominira u tom sektoru te kako stoje Europska unija (EU) i Hrvatska. Odmah da kažemo, Hrvatska je u tom segmentu na samom dnu europske ljestvice.

“Analiza strukture instalacija industrijskih robota po kontinentima u 2024. godini potvrđuje apsolutnu dominaciju azijskog kontinenta. Pritom je 75 posto industrijskih robota bilo instalirano kumulativno u Aziji i Australiji. Slijede ih Europa s udjelom od 16 posto te Sjeverna i Južna Amerika s udjelom od devet posto. Od vodećih zemalja u području primjene industrijske robotike najveći korisnik industrijskih robota na svijetu je Kina. Slijede je Japan, SAD, Južna Koreja i Njemačka”, navodi Buturac.

Uz Kinu, Japan i Južnu Koreju još su iz Azije Tajvan i Indija među deset vodećih svjetskih zemalja u primjeni industrijskih robota. Tajvan je, štoviše, u 2024. imao najveći godišnji porast instalacija od čak 33 posto.

Zanimljivo je uočiti da su zemlje s najvećim smanjenjem broja instalacija na godišnjoj razini bile Italija od 16 posto i SAD s devet posto.

Dok je Japan početno bio predvodnik tehnološkog napretka u Aziji, u zadnjih nekoliko desetljeća velike iskorake je načinila Kina.

Japan je, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2023. godine, ostvario izvoz industrijskih robota u vrijednosti od 279 milijuna dolara. Vodeće tamošnje tvrtke u tom segmentu su Yaskawa Electric, Fanuc, Kawasaki Robotics, Mitsubishi Electric, Denso, Epson i Omron.

Ono što je za Japan karakteristično je i već izgrađen pozitivan stav prema širokoj primjerni robota u društvu.

Kina je u istoj godini ostvarila izvoz industrijskih robota u vrijednosti od 183 milijuna dolara. Iza toga dolazi Luksemburg brojkom od 149 milijuna dolara pa Poljska sa 106 milijuna dolara.

SAD je imao izvoz od 86,9 milijuna dolara, a Njemačka od 69,4 milijuna dolara. Brojka za Južnu Koreju je 51,2 milijuna dolara.

Amerikanci su pak najveći svjetski kupci industrijskih robota. Uvoz SAD-a u tom segmentu je u 2023. bio 287 milijuna dolara. Drugi je po tome Luksemburg s 89,2 milijuna dolara, a onda Njemačka s brojkom od 73,3 milijuna dolara.

Iako proizvodnja industrijskih robota daje tehnološku prednost, ne treba zanemariti ni nabavu tih proizvoda jer to znači ulaganje u kvalitetu i preciznost proizvoda te opseg i brzinu proizvodnje, kao i u smanjenje troškova rada i materijala, odnosno poboljšanje sigurnosti i uvjeta rada zaposlenika, ističe se u analizi.

U slučaju Europe robotizacija i automatizacija proizvodnih procesa služi i kao način rješavanja problema nedostatnog broja kvalificirane radne snage što je posljedica niskog nataliteta i demografskog starenja.

Pogleda li se bilanca EU-a, od 27 članica osam ih je u 2023. imalo trgovinski suficit u razmjeni industrijskih robota.

Pritom su najveći trgovinski suficit ostvarile Poljska u iznosu od 75,7 milijuna dolara, Luksemburg od 59,8 milijuna dolara, Švedska od 26,2 milijuna dolara i Italija u iznosu od 22,1 milijun dolara. Najveći trgovinski deficit zabilježile su Slovačka u iznosu od 39,2 milijuna dolara, Španjolska s 29,5 milijuna dolara i Češka brojkom od 23,4 milijuna dolara.

“Predvodnice europskog izvoza industrijskih robota u apsolutnom iznosu su Luksemburg, Poljska, Njemačka, Francuska, Italija i Švedska. Na tih šest zemalja otpada gotovo 80 posto izvoza industrijskih robota EU-a. Ukupna vrijednost izvoza industrijskih robota zemalja EU-a u 2023. godini iznosila je 601,2 milijuna dolara. Pritom je 24,8 posto izvoza realizirao Luksemburg, 17,7 posto Poljska, 11,5 posto Njemačka, 9,1 posto Francuska, 9,0 posto Italija i 6,5 posto Švedska”, navodi Buturac.

Hrvatska se s udjelom od tek 0,01 posto u ukupnom izvozu industrijskih robota EU-a smjestila na posljednje mjesto.

Udio Slovenije je 0,23 posto, a između Slovenije i Hrvatske nalaze se Grčka s 0,04 posto te Litva i Estonija s po 0,02 posto.