Sastanci MMF-a i Svjetske banke završili bez jasnijih odgovora o carinama

Svjetski financijski čelnici koji su prošlog tjedna u Washington stigli u potrazi za odgovorima na pitanja što bi moglo donijeti olakšanje od višeslojnog carinskog udara predsjednika Donalda Trumpa i koliku će štetu to nanijeti svjetskom gospodarstvu, kući se vratila s više pitanja nego odgovora.

Mnogi sudionici proljetnih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke stekli su dojam da Trumpova administracija i dalje nema usklađene zahtjeve prema trgovinskim partnerima pogođenima njegovim sveobuhvatnim carinama.

Tijekom užurbanog tjedna mnogi ministri financija i trgovine pokušavali su se sastati s američkim ministrom financija Scottom Bessentom i drugim ključnim dužnosnicima Trumpove administracije – najčešće bez uspjeha. Oni koji su ih ipak uspjeli susresti, često su dobivali poruku da budu strpljivi – iako vrijeme istječe u okviru roka od 90 dana koji je Trump odobrio prije uvođenja najstrožih carinskih stopa.

Tijekom cijelog tjedna, kako navodi Reuters, nije postignut nijedan dogovor, unatoč tvrdnjama Trumpove administracije da je zaprimila 18 pisanih prijedloga i vodila niz pregovora.

„Mi ne pregovaramo. Mi samo predstavljamo i raspravljamo o ekonomiji“, rekao je poljski ministar financija Andrzej Domanski. Dodao je kako je naglasio „koliko ta neizvjesnost šteti Europi, SAD-u, zapravo svima“.

Upozorenja da će carine – 25 posto na sav američki uvoz vozila, čelika i aluminija te trenutačno deset posto na većinu ostale robe – nanijeti ozbiljnu štetu SAD-u i drugim velikim gospodarstvima, američki su dužnosnici uglavnom ignorirali.

„Znamo da oni misle da neće biti tako loše. Vjeruju da je riječ o kratkotrajnoj boli za dugoročni dobitak. A bojim se da ćemo imati kratkotrajnu i dugoročnu bol.“, rekao je Domanski.

Najznačajniji trgovinski pregovori Trumpove administracije tijekom tjedna vodili su se s Japanom i Južnom Korejom, ali rezultati su bili neodređeni, iako je Bessent razgovore s obje zemlje opisao kao „produktivne“. O konkretnim ciljevima vezanim uz japanski jen nije bilo rasprave, ali očekuje se da će valutne politike obiju zemalja biti tema budućih razgovora, s obzirom na to da SAD slabiće valute prema dolaru vidi kao netarifne prepreke američkom izvozu.

MMF je ponudio nešto optimističniji pogled na gospodarske posljedice najviših američkih carina u više od stoljeća – snizio je prognoze rasta za većinu zemalja u svom Svjetskom ekonomskom izgledu, ali nije predvidio recesije – čak ni za SAD ni za izvozno ovisnu Kinu, koja sada na mnoge proizvode plaća američke carine od 145 posto.

Nekoliko financijskih dužnosnika reklo je Reutersu da su izgledi za recesiju viši od MMF-ovih 37 posto, pozivajući se na prognoze privatnog sektora.

Izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva priznala je da članice strahuju zbog neizvjesnosti u globalnom gospodarstvu, već opterećenom pandemijom, inflacijom i ratovima, ali je izrazila nadu da će trgovinski pregovori smanjiti napetosti.

„Svjesni smo da se radi na rješavanju trgovinskih sporova i smanjenju neizvjesnosti. Neizvjesnost je stvarno loša za poslovanje, stoga što prije maknemo oblak koji nam visi nad glavama, to bolje za profit, rast i svjetsko gospodarstvo“, rekla je Georgieva novinarima.

Rastu rizici od duga

Eric LeCompte, izvršni direktor mreže Jubilee USA Network, vjerske neprofitne organizacije koja zagovara otpis dugova, rekao je da su MMF-ove prognoze očito bile usmjerene na sprečavanje panike na tržištima, iako su se dužnosnici u privatnim razgovorima izražavali zabrinuto zbog mogućih novih dužničkih kriza.

„Bio je to tjedan nečinjenja“, rekao je LeCompte, dodajući da su rasprave o dugu bile nedorečene i u sjeni razgovora o carinama.

„Za mnoge zemlje u razvoju, posebno na Globalnom jugu, postoji stvaran osjećaj očaja jer tema financiranja razvoja nije u središtu pozornosti. A tko će biti taj koji će tu raspravu zagovarati?“, rekao je Reza Baqir, bivši guverner pakistanske središnje banke koji sada vodi savjetovanje za državni dug u Alvarez & Marsalu.

Glavni ekonomist Svjetske banke, Indermit Gill, također je upozorio na rastuće razine duga na tržištima u razvoju, ističući da su carine dovele do naglog usporavanja trgovine i stranih ulaganja, ključnih za rast tih zemalja. On i drugi dužnosnici MMF-a i Svjetske banke poručili su zemljama da smanje vlastite carine kako bi poboljšale izglede za rast.

Političari su s olakšanjem primili izjavu Bessenta da SAD podržava MMF i Svjetsku banku, naglašavajući da imaju „trajnu vrijednost“, ali i kritizirajući njihovo „širenje misije“ na pitanja klime, rodne ravnopravnosti i jednakosti.

Umjesto da se povuče iz tih institucija, kako predlaže republikanski manifest Project 2025, Bessent je rekao da ih želi ponovno usmjeriti na njihove temeljne misije gospodarske stabilnosti i razvoja, uz širenje opcija za financiranje energetskih projekata Svjetske banke i prestanak odobravanja zajmova Kini.

Sudionici sastanaka, kao i financijska tržišta, bili su ohrabreni Bessentovim izjavama ranije tijekom tjedna da su troznamenkaste američke carine na kinesku robu i obrnuto neodržive, što je sugeriralo mogućnost postizanja dogovora o njihovom ublažavanju.

No Kina je opovrgnula Trumpove tvrdnje da pregovara o carinama s Pekingom, dodatno pojačavši zbrku i malo umirila delegacije zemalja.

„Mislim da je većina ljudi otišla odavde pripremajući se na još gore iz gospodarske perspektive. Šira slika, kad se sagleda, vrlo je zabrinjavajuća“, rekao je Josh Lipsky, bivši savjetnik MMF-a, sada viši direktor Geoekonomskog centra Atlantic Councila.

Veliki izazov za razvijene zemlje trenutačno je i nedavna rasprodaja američkog državnog duga i druge imovine denominirane u dolarima, što ukazuje na eroziju povjerenja u američke gospodarske politike, rekao je Lipsky.

„Povjerenje u američko gospodarsko vodstvo temeljni je razlog zašto je dolar stekao status globalne rezervne valute“, dodao je. Iako je američko gospodarstvo preveliko da bi se dolar ignorirao, trgovinski partneri će tražiti alternative ako se to povjerenje ne obnovi.

Na proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu, sudjelovao je i ministar financija RH Marko Primorac i hrvatsko izaslanstvo. Razgovarali su o makroekonomskoj situaciji, fiskalnim politikama i reformama u Hrvatskoj.

MMF je pohvalio hrvatske gospodarske rezultate, prenosi HRT, a dotaknuli su se i američkih carina te povećanja troškova za obranu.

„Jako je važno istaknuti da u kontekstu očekivanja za RH posebnu pažnju treba obratiti na naše vanjskotrgovinske partnere. U Njemačkoj se ove godine očekuje stagnacija. U takvim okolnostima uz trgovinske napetosti istaknuto je u nekoliko navrata kako je važno da EU pronađe partnere u drugim državama u odnosu na one s kojima je tradicionalno surađivala“, rekao je Marko Primorac, ministar financija.