Nakon što je američki federalni prizivni sud odbacio pokušaj predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se odgodi pokretanje postupka oko vraćanja naplaćenih carina, SAD se suočava s mogućim povratom većim od 130 milijardi dolara dok neke procjene upućuju da bi iznos mogao ići i do 175 milijardi dolara.
Odluka prizivnoga suda došla je nedugo nakon što je Vrhovni sud 20. veljače presudio da Trump nije imao ovlasti nametati carinski režim kako je to učinio nedugo nakon preuzimanja dužnosti u Bijeloj kući.
Prizivni sud u Washingtonu je u presudi na jednoj stranici proslijedio predmet na američki Sud za međunarodnu trgovinu (CIT) koji bi sada trebao utvrditi način vraćanja naplaćenih carina. Američko ministarstvo pravosuđa je, inače, od prizivnog suda tražilo odgodu do četiri mjeseca kako bi razmotrilo raspoložive opcije.
Podsjetimo, Vrhovni sud je većinskom odlukom sudaca 6-3 zaključio da Trump nije imao ovlast temeljiti svoje odluke o carinama na zakonu o izvanrednim ekonomskim okolnostima iz 1977. godine. Prikupljanje carina je zaustavljeno 24. veljače. No, kako Vrhovni sud nije donio nikakvu odluku o daljnjim postupcima stvar je sada prepuštena CIT-u.
Očekivano, presuda Vrhovnog suda potaknula je niz žalbenih postupaka uvoznika. Do ovoga trenutka više od dvije tisuće američkih uvoznika podnijelo je već zahtjev za povrat novca. Prema američkim carinskim pravilima, uvoznici obično imaju 180 dana nakon naplate podnijeti priziv. Prvi je podnijela manja tvrtka koja se bavi proizvodnjom didaktičkih igračaka Learning Resources.
Kasnije su, kako prenosi Euronews, uslijedile žalbe niza drugih tvrtki, uključivo onih velikih poput FedExa, Revlona ili Reeboka.
Prema izjavama odvjetnika, u tijeku je užurbana aktivnost budući da tvrtke žure kako bi očuvale pravo na žalbu. CIT sada treba osmisliti okvir za ono što bi moglo postati najveći povrat novca od naplaćenih carina u povijesti SAD-a.
Iako je američka administracija prvotno naznačila da će vratiti novac ako na sudu padnu carine, Trump sada upozorava da bi postupci mogli trajati i do pet godina. No, kašnjenja bi mogla američki riznicu koštati dodatnih troškova za kamate. Za mnoge tvrtke uspješan žalbeni postupak bi značio olakšanje u smislu raspolaganja gotovinom jer dio njih nije mogao u potpunosti prenijeti trošak carina na potrošače.
Za Europsku uniju, odnosno europske tvrtke, odluka američkog Vrhovnog suda ne nosi nikakvu automatsku financijsku kompenzaciju, ali donosi neizravne koristi.
Carine su povećale cijenu za Amerikance koji su kupovali europske strojeve, kemijske proizvode, automobile, luksuznu robu i druge predmete.
Pročitajte još:
U ovome trenutku europski izvoznici ne osjećaju teret dosadašnjih carina, no povrat novca će ići američkim tvrtkama koje su bile uvoznice europske robe.
Podsjetimo, nakon presude Vrhovnog suda Trump je nametnuo carine od 10 posto na sav uvoz robe temeljem trgovinskog zakona iz 1974. najavivši pritom moguće dizanje na 15 posto na razdoblje od 150 dana.
