Američka vlada pozvala je naftne kompanije da podnesu prijave za “posudbu” dodatnih 30 milijuna barela nafte iz strateških državnih rezervi, u novom koraku kojim nastoji ublažiti poremećaje u opskrbi izazvane krizom u regiji Perzijskog zaljeva.
Riječ je o trećem valu puštanja nafte iz rezervi otkako su članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) sredinom ožujka odlučile intervenirati na tržištu kako bi smanjile pritisak na opskrbu i cijene energenata.
Prema dokumentu objavljenom na internetskim stranicama američkog ministarstva energetike, kompanije zahtjeve za ovu novu tranšu mogu podnijeti do 13. travnja.
IEA je još 11. ožujka objavila odluku o puštanju ukupno 411,9 milijuna barela nafte i naftnih derivata iz rezervi svojih članica. Od toga nafta čini 72 posto, a naftni derivati 28 posto ukupne količine.
Sjedinjene Američke Države u tom su paketu preuzele najveći pojedinačni udio, najavivši da će iz svojih rezervi plasirati ukupno 172,2 milijuna barela, i to isključivo sirove nafte te u više faza.
Prvi val uslijedio je već 20. ožujka, kada je na tržište pušteno 45,2 milijuna barela. Tada je istaknuto da će u državne rezerve biti vraćeno 55 milijuna barela, što znači da će količina vraćene nafte premašiti količinu privremeno ispuštenu na tržište.
Početkom travnja SAD je pustio dodatnih 10 milijuna barela, uz rok povrata do kraja godine i nepreciziranu dodatnu količinu koja će također biti vraćena u rezerve.
Najnovijom odlukom, objavljenom u četvrtak, ponuđeno je još 30 milijuna barela, također uz rok povrata do kraja godine i uz ponovljenu napomenu o neodređenom “dodatku”, bez preciziranja koliko će on iznositi.
Pročitajte još:
Prema planu koji je američko ministarstvo energetike iznijelo u ožujku, svih 172 milijuna barela trebalo bi biti pušteno na tržište u roku od otprilike 120 dana. To znači da bi preostalih nešto više od 87 milijuna barela, prema sadašnjim projekcijama, trebalo biti plasirano do sredine srpnja.
SAD tako nastavlja koristiti svoje strateške rezerve kao ključni alat za ublažavanje energetskog šoka, u trenutku kada su globalna tržišta nafte i dalje pod snažnim pritiskom geopolitičkih napetosti i rizika za opskrbu iz Perzijskog zaljeva.
