Sjedinjene Američke Države provode istragu o ruskim klijentima koje preuzeo kada je kupio Credit Suisse, pojačavajući nadzor nad jednom od najvećih svjetskih banaka, rekle su za Reuters tri osobe upoznate s tim pitanjem. Američki Ured za kontrolu inozemne imovine i provedbu sankcija, OFAC, pisala je banci u sklopu ove istrage, a sukladno izvorima, švicarska banka ova agencija su održali i razgovore.
Revizija se odnosi na ruske klijente u Credit Suisseu za koje je sada zadužen UBS nakon spašavanja banke, reklo je dvoje ljudi. Glasnogovornici UBS-a i OFAC-a odbili su komentirati.
UBS nastoji obuzdati sve potencijalne posljedice OFAC-ovih upita zatvaranjem sumnjivog novca i deaktiviranjem računa kako bi se izbjegla prijetnja kaznom, rekao je jedan izvora. SAD koristi sankcije kao instrument vanjske politike, namećući ograničenja za ograničavanje aktivnosti nacija kao što su Rusija i Iran.
Rukovanje ruskim novcem postalo je sve riskantnije nakon što su SAD i zapadni saveznici pokrenuli mrežu sankcija bez presedana kao odgovor na invaziju Moskve na Ukrajinu.
Dok je američki dužnosnik pohvalio UBS za kooperativnost, jedan od drugih izvora rekao je da je jasno stavljeno do znanja da se neuspjeh u rješavanju problema može kazniti. Regulatori u Švicarskoj pomno ispituju kako UBS postupa s klijentima Credit Suissea i politike banke protiv pranja novca jer se brinu da bi švicarska banka mogla završiti s rizičnim klijentima, izvijestio je Reuters.
Banka koju vodi izvršni direktor Sergio Ermotti pregledava knjige Credit Suissea, oslobađajući se neželjenih klijenata i imovine, uključujući one povezane s Rusijom, rekao je jedan od ljudi. Za one koji padnu pod sankcije SAD-a, kao što je banka koja obrađuje plaćanja za sankcioniranog pojedinca, mogla bi naplatiti kaznu. U iznimnim slučajevima, SAD je ukinuo pristup dolaru.
Nejasno je koliko je problematičnog novca ruskog podrijetla sada u UBS-u. Godine 2022., tadašnji izvršni direktor Credit Suisse otkrio je da je četiri posto novca kojim je banka upravljala bilo za ruske klijente – što je ekvivalentno oko 35 milijardi dolara. SAD i Švicarska sukobili su se oko nastojanja da se identificira i izdvoji ruski novac.
Jedna od glavnih pritužbi Washingtona je da Švicarska nema zakon koji zahtijeva prijavu stvarnog vlasništva imovine, poput stana ili tvrtke. To bi, na primjer, razjasnilo kada je vlasnik podložan sankcijama, rekao je američki dužnosnik.
Ta je osoba rekla da je OFAC frustriran neuspjehom Švicarske da djeluje i da postoji strah da bi se zemlja mogla iskoristiti za usmjeravanje nezakonitog financiranja ne samo za Rusiju, već i za zemlje poput Irana.
Osoba je rekla da su te zabrinutosti uglavnom usredotočene na manje privatne švicarske banke, gdje postoji sumnja da su odvjetnici prikrivali pravi identitet vlasnika kako bi premještali novac. UBS se, rekao je izvor, ovdje ne vidi kao krivac.
Pročitajte još:
Glasnogovornik ministarstva financija istaknuo je kako će parlament uskoro raspravljati o vladinim prijedlozima za uspostavu registara stvarnog vlasništva nad tvrtkama i zakladama i za obvezivanje odvjetnika na stroža pravila protiv pranja novca.
U svom izvješću o zaradi u trećem tromjesečju, UBS je rekao da sankcije koje se stalno razvijaju zbog rusko-ukrajinskog rata zahtijevaju stalnu pozornost. Banka je usredotočena “na strateška poboljšanja naših globalnih programa protiv pranja novca, poznavanja svog klijenta i programa sankcija”, navodi se u izvješću.
