Uvoz oružja u Europu porastao je 155 posto u razdoblju između 2020. i 2024. godine što nije neočekivano jer je Ukrajina postala najveći svjetski uvoznik nakon ruske invazije od prije tri godine.
Podaci švedskog instituta za mirovna istraživanja SIPRI pokazuju da SAD u segmentu oružja nastavlja dominirati na globalnoj sceni jer su američke tvrtke povećale udio u globalnom izvozu na 43 posto s 35 posto u prethodnom četverogodišnjem razdoblju. Udio SAD-a je otprilike na razini ukupnog udjela idućih osam država na ljestvici izvoznika oružja.
Na Europu je otpadalo 28 posto globalnog uvoza oružja naspram 11 posto u razdoblju od 2015. do 2019., a samo na Ukrajinu 8,8 posto od čega je gotovo polovica došla iz SAD-a.
Rat u Ukrajini je ponovno u prvi plan gurnuo ovisnost Europe o američkom oružju. SAD je pokrio više od 50 posto europskog uvoza, a među glavnim kupcima još su bili Velika Britanija, Nizozemska i Norveška.
Europski su se lideri protekloga tjedna usuglasili da podupru veće ulaganje u obranu nakon zaokreta u američkoj politici dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
“S neprijateljskom Rusijom i napetim transatlantskim odnosima europske su NATO države još za prvog Trumpova mandata počele poduzimati korake da smanje ovisnost o uvozu oružja i ojačaju europsku vojnu industriju. No, transatlanske veze u sferi obrane su duboko ukorijenjene i uvoz iz SAD-a je narastao. Europske NATO države imaju još uvijek u narudžbi iz SAD-a 500 borbenih zrakoplova i puno drugog oružja”, kazao je za Reuters viši istraživač SIPRI-a Pieter Wezeman.
Izvoz oružja iz Rusije pao je na 7,8 posto globalnog udjela s 21 posto u prethodnom četverogodišnjem razdoblju kao rezultat međunarodnih sankcija i veće domaće potražnje.
Uvoz u zemlje Azije i Oceanije pao je 21 posto uglavnom zato jer je Kina počela proizvoditi više vlastitog oružja.
Jačanje europske obrambene industrije i povećanje izdvajanja za obranu očito je i prigoda za hrvatske proizvođače vojne opreme.
Prema analizi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), povećanje izdvajanja za obranu na tri posto bruto društvenog proizvoda (BDP) moglo bi povećati rast BDP-a za 0,6 postotnih bodova.
Europska unija (EU) je objavila plan od 800 milijardi eura ulaganja u jačanje svojih obrambenih sposobnosti.
Kako navodi HUP, prihodi tvrtki u Hrvatskom klasteru konkurentnosti obrambene industrije u 2023. godini došli su na 401 milijun eura, a izvoz je povećan dva i pol puta na 300 milijuna eura.
Hrvatska obrambena industrija zahvaća razne segmente, od pješačkog oružja do balističkih kaciga i robotskih sustava za humanitarno razminiranje, obrambenu inženjeriju i civilnu zaštitu.
Po ocjeni HUP-a, dugoročni plan razvoja oružanih snaga koji bi trebao identificirati buduća ulaganja i nabavke mogao bi dodatno potaknuti razvoj hrvatske obrambene industrije gdje većina tvrtki ima niski dug ili uopće nije zadužena, pa je visok potencijal za daljnja ulaganja.
Osim toga, planirano smanjenje ovisnosti EU-a o trećim državama otvara prostor za uključivanje hrvatskih tvrtki u lanac vrijednosti, primjerice u proizvodnji čelika ili zajedničkim nabavama te industrijskim partnerstvima s vodećim europskim tvrtkama poput Rheinmetalla.
U cilju dodatnog razvoja obrambene industrije HUP predlaže jednostavniji i brži pristup kapitalu kroz proširenje operativnih programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak te osnivanje Fonda za obrambena ulaganja.
Ubrzanje ulaganja se može postići i litvanskim modelom gdje su sva obrambena ulaganja proglašena strateškim i time uklonjene razne administrativne barijere.
Pročitajte još:
HUP smatra da bi tvrtke trebale redovito informirati nadležne institucije o svom tehnološkom napretku i prednostima jer se time može ostvariti konkurentska prednost u specifičnim područjima kakva je viđena u razvoju dronova. Na ukrajinsko tržište je zbog sukoba uvezeno dronova u vrijednosti od pet milijardi dolara.
Prijedlog iz kruga poslodavaca je da se javni natječaji podjele na manje dijelove kako bi mogle što više sudjelovati manje tvrtke.
Jedan odgovor
SAD treba sankcionirati