Rusko ministarstvo financija oživljava planove za masovnu privatizaciju državnih tvrtki

Rusija se sprema opet pokrenuti ambiciozni program masovne privatizacije državne imovine u 2025. godini, a osim toga očekuje i prihod od oko 1,5 milijardi dolara od rasprodaje sudski zaplijenjene imovine, rekao je ruski ministar financija Anton Siluanov.

Nakon što je zbog pokretanja rata u Ukrajini Moskvu počeo zaobilaziti kapital sa Zapada Rusija pokušava naći alternativne načine za poticanje većih domaćih privatnih investicija, povećanje gospodarske učinkovitosti i, naposljetku, povećanja proračunskih prihoda, u situaciji u kojoj Rusija troši ogromna sredstva na rat u Ukrajini.

“Već je bilo ideja da trebamo provesti veliku privatizaciju… Prema našem mišljenju, sada je trenutak kada se to pitanje može ponovno staviti na dnevni red,” rekao je Siluanov na sastanku s ruskom agencijom za upravljanje državnom imovinom Rosimuščestvo, prenosi Reuters.

Još 2010. godine, rusko ministarstvo financija, koje je tada vodio reformist Aleksej Kudrin, pokrenulo je višegodišnju kampanju privatizacije državne imovine, koji se u narednim godinama usporio i na kraju sasvim zastao. No, jedan od većih tada odrađenih poslova bila je prodaja manjinskog udjela u državnoj naftnoj kompaniji Rosneft katarskom državnom investicijskom fondu, za oko 11 milijardi dolara.

Krajem 2023. Siluanov je predložio da se ponovno pokrene program masovne privatizacije. Ruskoj vladi je poslao popis 30 velikih državnih kompanija i predložio da se zainteresiranim kupcima prodaju manjiski udjeli u njima, tako da država zadrži kontrolni paket dionica. Do tog prijedloga je došlo u sklopu širih napora ruske države da se smanji pritisak na domaće kreditno tržište, tj. da država nalaženjem privatnih ulagača smanji ovisnost o pozajmicama domaćih banaka.

Ministarstvo tada nije javno navelo o kojim državnim kompanijama se radi, i nije došlo do nikakvih značajnijih prodaja. Predsjednik uprave ruske VTB banke Andrej Kostin rekao je da bi potencijalni kandidati za privatizaciju mogli biti državni naftovodni mopolist Transnjeft, zatim ruska državna željeznica, ili ruska pošta.

Ruske novinske su prenijele izjavu zamjenika ministra financija Alekseja Moisejeva koji je rekao da nikad objavljen popis iz 2023. godine “više nije relevantan,” te da se razmišljanja sada fokusiraju na sedam velikih kompanija. Ni tih sedam nije imenovano, ali je rečeno da bi se od prodaje udjela u njima moglo uprihoditi u 2026. godini između 100 i 300 milijardi ruskih rublji, ili između 1,2 i 3,7 milijardi dolara.

Moisejev je odbio navesti u kojim sektorima su kompanije o kojima se radi, ali je rekao da bi cijeli proces trebao trajati oko 18 mjeseci, budući da neke od njih nemaju dionice u javnoj ponudi, a ulagačima bi bilo potrebno neko vrijeme da se upoznaju s ponuđenom imovinom.

Siluanov je rekao da će se privatizacija ove godine “intenzivirati,” što uključuje i rasprodaju imovine stranih kompanija koja je sudskom odlukom zaplijenjena nakon uvođenja sankcija zbog rata u Ukrajini. “U 2025. godini predviđa se da će se od prodaje takve imovine uprihoditi najmanje 100 milijardi rublji,” rekao je Siluanov.

Rusija je već početkom ove godine ubrzala zapljenu imovine 2025. godine, kad je ruski sud odlučio zaplijeniti imovinu u posjedu holdinga Russia Raven u emiratskom vlasništvu, koja je uključivala najveću kompaniju za veleprodaju pšenice, moskovsku zračnu luku Domodedovo, kao i strateški važna skladišta.

U međuvremenu je agencija za državnu imovinu Rosimuščestvo preuzela i upravljanje imovinom u stranom vlasništvu koju je Moskva jednostrano zaplijenila u posljednje tri godine od početka rata u Ukrajini, poput primjerice imovine danske pivovare Carlsberg, ili francuskog proizvođača jogurta Danone.