U sklopu nacrta reforme mirovinskog sustava predstavljenog u petak Rumunjima će se ograničiti povlačenje sredstava iz privatnih mirovinskih fondova na tek četvrtinu, dok će im se ostatak isplaćivati u mjesečnim ratama. Vlada u Bukureštu provodu tu reformu kao dio priprema za pristupanje klubu OECD.
Rumunjska, koja se pridružila Europskoj uniji 2007. godine, je 2008. godine provela reformu mirovinskog sustava iz vremena komunizma, uvodeći uz državni mirovinski fond i tzv. drugi stup, u kojeg su obvezni uplaćivati doprinose svi zaposleni Rumunji mlađi od 35 godina.
Danas više od 8 milijuna Rumunja uplaćuje doprinose u sedam takvih privatnih mirovinskih fondova, koji su u međuvremenu postali najveći institucionalni ulagači na bukureštanskoj burzi. Ti fondovi su krajem svibnja upravljali imovinom u vrijednosti 166,2 milijardi leija (32,8 milijardi eura), što je rast od 19 posto u odnosu na godinu dana ranije, po podacima rumunjske financijske agencije ASF.
Međutim, trenutno je po pravilima mirovinskog sustava Rumunjima dopušteno da kada navrše 65 godina podignu kompletan iznos sredstava koji se akumulirao na njihovom mirovinskom računu u privatnim fondovima.
Čelnik financije agencije ASF-a Alexandru Petrescu rekao je da će novi zakon o kojeg predlaže vlada osigurati veću stabilnost sustava jer će upraviteljima mirovinskih fondova osigurati veću predvidljivost. Novi zakon je također uvjet na putu Rumunjske prema članstvu u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
Rumunjska je počela s procesom pristupanja OECD-u 2022. godine, i nada se da će u taj klub najbogatijih zemalja na svijetu ući početkom 2026. godine. U sklopu pregovora, OECD će u rujnu analizirati privatni mirovinski sustav Rumunjske.
Po predloženom zakonu Rumunji će moći birati između periodičnih isplata u razdoblju od 10 godina ili doživotnih mjesečnih rata. Prijedlog zakona će sada biti upućen na javne konzultacije, prije odobrenja vlade i konačnog izglasavanja u parlamentu.
Očekuje se da će se Rumunji morati sve više oslanjati na privatne mirovinske fondove, posebice nakon 2030. godine, kada će gotovo 2 milijuna ljudi, ili oko 10 posto ukupnog stanovništva, dosegnuti starosnu dob za mirovinu.
Radi se o velikoj generaciji Rumunja rođenih nakon što je u vrijeme komunizma diktator Nicolae Ceausescu dekretom zabranio pobačaj. Između 1967. i 1970. došlo je do naglog skoka novorođenčadi, nakon čega je u 1970-ima uslijedio još veći pad nataliteta. Sad se očekuje da će masovno umirovljenje tih generacija, koju u Rumunjskoj nazivaju dekretei, u 2030-ima naglo opteretiti državni mirovinski sustav koji se temelji na principu međugeneracijske solidarnosti.
Pročitajte još:
Sedam privatnih mirovinskih fondova iz drugog stupa je od osnivanja do danas isplatilo 3,8 milijardi leija (750 milijuna eura) za oko 238.000 umirovljenih Rumunja, no očekuje se da će se od 2030. nadalje početi suočavati s većim valom povlačenja sredstava. Po podacima udruge privatnih fondova iz lipnja ove godine 8,3 milijuna Rumunja uplaćuje doprinose u drugi stup, a u prosjeku imaju na mirovinskim računima oko 20.000 leija (3.950 eura).
