Europska središnja banka (ESB) najvjerojatnije će zadržati sadašnje kamatne stope na sljedećeg zasjedanju u rujnu, iako bi se razgovori o novom snižavanju mogli nastaviti na jesen ako europsko gospodarstvo počne pokazivati znakove slabljenja, izvijestila je agencija Reuters, pozivajući se na izvore iz ESB-a.
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde rekla je u srpnju da je središnja banka eurozone “na dobrom mjestu”nakon što je zadržala referentnu kamatnu stopu na 2,00 posto. Time je okončan ciklus rezove koji je trajao godinu dana, i navelo investicijsku javnost da računa na dugotrajniju pauzu.
Iz podataka koji su u međuvremenu objavljeni čini se da se gospodarstvo eurozone pokazuje kao otpornije nego što se očekivalo, dok je inflacija u eurozoni pala na ciljanu vrijednost ECB-a od 2,00 posto, kazali su dužnosnici središnje banke na simpoziju u američkom mjestu Jackson Hole kojeg je organizirao američki Fed.
Carine na uvoz europske robe koje je u međuvremenu uvela vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa, po stopi od 15 posto, bile su na kraju blizu očekivanja ESB-a, te su se njima izbjegli najpesimističniji scenariji.
Zbog toga se sada smatra da bi novo smanjenje na idućem sastanku ESB-a 11. rujna bilo nepotrebno, osim u slučaju naglog pogoršanja statističkih podataka kao što bi mogla biti preliminarna procjena inflacije za kolovoz ili periodična anketna istraživanja gospodarskih aktivnosti.
Također, najnovije ekonomske projekcije ESB-a, prema kojima će inflacija sljedeće godine pasti ispod ciljane vrijednosti od 2,00 posto prije no što se počne vraćati bliže toj brojci, uključuju nova snižavanja kamatnih stopa.
To znači da će se razgovori o daljnjem ublažavanju monetarne politike vjerojatno nastaviti na sastancima ESB-a 30. listopada i 18. prosinca – posebice ako američke carine počnu štetiti izvozu iz eurozone prema njenom najvećem trgovinskom partneru, ili ako se šanse za okončanje ruskog rata u Ukrajini smanje.
Pročitajte još:
Ulagači su u posljednje vrijeme postali nešto optimističniji glede gospodarskih prognoza za eurozonu, nakon što su ankete pokazale da se poslovna aktivnost preko ljeta ubrzala, dok su nove narudžbe menadžera i nabavi porasle u kolovozu, po prvi put od svibnja 2024.
Ipak, neki dužnosnici upozoravaju da bi objašnjenje za to mogla biti povećana potražnja i narudžbe američkih uvoznika, koji su požurili naručiti robu iz eurozone kako bi preduhitrili carine – što znači da bi u narednim mjesecima opet moglo doći do pada.
