Turistička 2025. u Hrvatskoj vjerojatno će biti još jedna izuzetno uspješna godina: snažna predsezona i posezona pokazale su da se Hrvatska sve jasnije pozicionira kao cjelogodišnja destinacija, dok se pritisci u vrhuncu ljetne sezone postupno smanjuju.
Hrvatsku je u 2025. godini posjetilo više od 21,6 milijuna turista te je ostvareno oko 110 milijuna noćenja. Iako će konačni obračun za 2025. biti gotov u prvim danima iduće godine, već sada je jasno da je naša zemlja u turizmu premašila “brojke” iz 2024. kada smo imali oko 21,3 milijuna dolazak i oko 108,7 milijuna noćenja.
Bolje turističke brojke ostvarene su ove godine izvan glavne turističke sezone. Adventske manifestacije postale su glavna atrakcija, što potvrđuju i brojke iz prosinca: zabilježeno je 5 posto više dolazaka turista i šest posto više noćenja nego u istom mjesecu lani.
Glavnu sezonu, osobito kolovoz, obilježio je smanjenje ukupnog broja noćenja, iako je broj dolazaka u kolovozu bio nešto viši nego u istom mjesecu 2024. godini. Bilježe se padovi u noćenjima turista s najvećih tržišta poput Njemačke (pad od 5,9 posto noćenja), Nizozemske (10,6 posto noćenja manje) , Italije (3,4 posto noćenja manje) i Češke (4,5 posto noćenja manje). Gosti iz Poljske bilježe u kolovozu rast broja noćenja od 7,3 posto. Kao glavni razlog ovog negativnog trenda navode se visoke cijene usluga u Hrvatskoj te kriza na našim emitivnim tržištima.
Gledano na razini jedanaest mjeseci ove godine domaći turisti imaju sve važniju ulogu jer su, s 13,4 milijuna noćenja, na drugom mjestu od sveukupno 70 zemalja odakle su dolazili naši gosti, što je porast od 3,2 posto i ujedno najveći porast među prvih deset tržišta. Poljski turisti sa 7,3 milijuna noćenja izbili na peto mjesto.
Ispred su još Njemačka, čiji su turisti tradicionalno prvi s 22,2 milijuna noćenja. Na trećem mjestu su Slovenci s više od 11 milijuna noćenja, a četvrti su Austrijanci s 8,1 milijunom, pri čemu su Nijemci i Austrijanci gotovo na razini noćenja iz 11 mjeseci 2024., a Slovenci u malom plusu od 1,4 posto.
Najnovije prognoze HNB-a govore da će prihodi od turizma ove godine biti 15,1 milijardu eura, što je blagi porast od tek jedan posto ili oko 100 milijuna eura u odnosu na prošlu godinu. Još u rujnu, međutim, procjene središnje banke bile su da će prihodi od turizma porasti 3,6 posto ili za 400 milijuna eura.
No, očekivana su smanjena jer je broj ostvarenih noćenja i realne potrošnje stranih gostiju bio slabiji u trećem kvartalu. Za rast hrvatskog gospodarstva turizam je bio značajan od 2021. do 2024. godine, no očekuje se da će u idućim godinama njegov udio u BDP-u postupno padati.
Ovo je prva godina u kojoj je došlo do smanjenja broja kreveta u turističkom smještaju. Posljedice su to uvođenja poreza na nekretnine, ograničenja novih objekata u nekim mjestima, te strožih uvjeta dobivanja kategorizacije. U nekim destinacijama ponuda apartmana u obiteljskom smještaju bila je prevelika s obzirom na potražnju, što je za posljedicu imalo slabiju popunjenost te slabiju isplativost poslovanja.
Od 2016. godine do 2024. svake godine broj kreveta povećavao se za 25 tisuća, 2025. bit će godina koju će obilježiti oko 10 000 manje prijavljenih kreveta. No dobra je vijest da se prosječna popunjenost povećala za 1 dan, s lanjskih 59 na 60 dana. Obiteljski smještaj tako slijedi trend povećanja broja dana popunjenih kapaciteta, jednako kao i hoteli kampovi.
Visoke cijene u Hrvatskoj, uz krize na našim najvećim emitivnim tržištima, glavni su razlog zašto u pojedinim mjesecima i na određenim emitivnim tržištima bilježimo primjerice pad broja noćenja. Taj trend pritisaka na cijene, očekuje se, nastavit će se i u 2026.
Turisti će u budućnosti imati manje budžete i kraće boravke, pa će cjenovna konkurentnost biti presudna. Ističe se zato nužnost stabilizacije cijena, koja se mora dogoditi ako se želi zadržati razina noćenja iz ove i lanjske godine. Svako novo povećanje cijena mora pratiti povećanje kvalitete ili dodatne usluge, u protivnom cijene će se morati korigirati i prilagoditi potražnji.
Pročitajte još:
U Europi se za 2026. predviđa porast međunarodnih dolazaka turista iznad 6 posto u odnosu na 2025., što se smatra dobrim i za Hrvatsku, čiji turizam ovisi o europskim tržištima i potrošnji, koja će prema očekivanjima nastaviti rasti jer unatoč višim cijenama ljudi se ne žele odreći putovanja.
Pritom će više tražiti mirnije i tiše destinacije, sporija putovanja, osobni aranžmani, boravak u manjim heritage i premium hotelima i na imanjima, te iskustva vezana uz lokalnu kulturu i životni stil. Očekuje se da će hrvatski turizam u 2026. mogao zadržati dobre rezultate.
