Rehn: Europska izdvajanja za obranu mogla bi biti novi zamašnjak ekonomskog rasta

Iako s gospodarski rast eurozone već se usporio zbog trgovinskog rata i opsesije carinama američke vlade Donalda Trumpa, nagli porast javne potrošnje za obranu ipak bi mogao biti protumjera koja će potaknuti rast, rekao je u utorak guverner finske središnje banke i član upravnog vijeća Europske središnje banke Olli Rehn.

Gospodarstvo eurozone u posljednje dvije godine uglavnom stagnira, pa je uoči i nakon dolaska Trumpa na vlast u siječnju bilo sve više indikatora koji upućuju da bojazan zbog trgovinskog rata sa SAD-om već koči korporativna ulaganja i čini potrošače puno opreznijima. Trumpovo smanjenje podrške Ukrajini također je dodatan teret za Europsku uniju, koja se obvezala financirati velik dio troškova Ukrajine u njenom ratu i obrani od ruske invazije.

“Iako nema puno pozitivnosti u trenutnoj sigurnosnoj situaciji u Europi, očekivano povećanje potrošnje i ulaganja u obranu će izgledno potaknuti rast BDP-a na srednji rok,” kazao je Rehn u utorak na internetskom seminaru investicijske platforme MNI.

Taj novi poticaj mogao biti vrlo dobrodošao, jer su još i prije trgovinskih ratovanja Donalda Trumpa prognoze rasta europske ekonomije bile relativno skromne. Prilikom novog smanjenja kamatnih stopa Europske središnje banke u ožujku, Rehn je iznio projekcije po kojima bi američke tarife u najgorem scenariju mogle dovesti do pada globalnog BDP-a za 0,5 posto u 2025. godini, te još 0,5 posto u 2026.

“Carine SAD-a i povećana neizvjesnost već imaju negativne učinke na izglede za gospodarski rast u eurozoni, na kratki i na srednji rok,” dodaje Rehn. Iako Europska središnja banka ne može sama riješiti pitanje konkurentnosti Europe, Rehn dodaje da je šest snižavanja kamatnih stopa u proteklih devet mjeseci ipak stvorilo “manevarski prostor” za potrošače i za kompanije.

Rehn je u utorak odbio ponuditi bilo kakva obećanja za daljnja snižavanja, ustvrdivši da su ekonomski izgledi neizvjesni, te kako ESB treba držati sve svoje opcije otvorenima.

Ipak, Rehn je rekao i da se inflacija u eurozoni stabilizira na razini na koju ESB cilja, i da se kretanja razvijaju u skladu s prognozama. Po projekcijama s početka ovog mjeseca ESB očekuje da inflacija bude oko 2,3 posto ove godine, prije pada na 1,9 posto 2026. “Inflacija u eurozoni stabilizira se prema postavljenon cilju od 2 posto”, kazao je Rehn.

No, Europa ima još razloga za optimizam. Nestabilnost koju je sa sobom donijela Trumpova vlada također je uznemirila i američka financijska tržišta, pa je u posljednjih par tjedana s američkih burzi povučena dosad rekordna količina investicija, od kojih je dobar dio završio u Europi. Po anketi Bank of America Global Research od utorka, koja ispituje raspoloženje brokera i njihovih klijenata, narudžbe za kupovinu europskih dionica porasle su na najvišu razinu u posljednje četiri godine.

Osim toga, nova njemačka koalicijska vlada konzervativaca i sodijaldemokrata predvožena kancelarom Friedrichom Merzom najavila je ambiciozan plan investicija u infrastrukturu i obranu težak 500 milijardi eura, te je odlučila ublažiti pravila za tzv. fiskalnu “kočnicu duga” koja je u proteklih 15 godina vezala ruke svim njemačkim vladama i ograničavala javnu potrošnju.

Već je i najava takvog paketa značajno popravila očekivanja analitičara i ulagača, i pobudilo nadu da bi Njemačka – najveća ekonomija eurozone – mogla konačno ostvariti rast, nakon dvije godine blagog pada BDP-a.

“Već barem desetak godina imamo lažan osjećaj sigurnosti. Odluka koju danas donosimo, o spremnosti na obranu… zapravo predstavlja prvi korak prema novoj europskoj obrambenoj zajednici, koja će uključivati i zemlje koje nisu u Europskoj uniji,” rekao je u utorak Merz u govoru zastupnicima Bundestaga.

Po istraživanju njemačkog instituta ZEW optimizam njemačkih investitora je uslijed svih najava porastao sa +26.0 bodova u veljači na +51.6 bodova u ožujku. Ta anketa, koja uključuje oko 350 analitičara u njemačkim financijskim ustanovama, mjeri raspoloženje na skali od -100 do +100.

Najnoviji skok pripisuje se Merzovim najavama, za koje se smatra da bi mogle ne samo pomoći proizvođačima čelika i aluminija – na koje je Trump već uveo američke carine – već i dovesti do rasta njemačkog gospodarstva u 2025. od 1,5-2 posto.