Rastući državni dug prijeti destabilizaciji financijskih tržišta

Prijetnja rastućeg državnog duga koja može destabilizirati financijska tržišta je sve veća, upozorava Banka za međunarodna poravnanja (BIS) te poziva kreatore politika da brzo djeluju kako bi se izbjegla ekonomska šteta.

Čelni čovjek BIS-ova odjela za monetarna i ekonomska pitanja Claudio Borio kazao je da treba biti na oprezu kako velika količina takvog duga ne bi prouzročila nevolje na tržištu obveznica koje se onda mogu preliti i na druge vrste imovine.

Premda se na tržištima još nije stvorila situacija da ulagači povećaju cijenu državnog duga kako bi prisilili vlade na fiskalnu razboritost, BIS poručuje da vlade ne bi trebale čekati da se to dogodi.

“Financijska tržišta počinju shvaćati da će morati apsorbirati ove rastuće količine državnog duga. Treba vremena da donositelji odluka prilagode politike i ako budu čekali da se tržišta probude bit će kasno”, navodi u zadnjem kvartalnom izvješću BIS.

Veliki nacionalni proračunski deficiti sugeriraju da bi državni dug mogao globalno još narasti za trećinu do 2028. godine i približiti se brojci od 130 bilijuna dolara.

Zamisao budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju poreza mogla bi ionako veliki dug SAD-a od 36 bilijuna dolara podići za još osam bilijuna. Nova laburistička vlada u Ujedinjenom Kraljevstvu je u međuvremenu povećala petogodišnji plan zaduživanja za oko 142 milijarde funti.

Obveznički fond PIMCO objavio je ovoga tjedna da planira diverzificirati izloženost u obveznicama kupujući ih izvan SAD-a gdje vidi pogoršanje dugoročnih izgleda za vladin dug zbog stanja s proračunom.

BIS je naveo i političko previranje u Francuskoj oko proračuna te ekspanzivnu ekonomsku politiku Japana kao razloge za povećanje fiskalne zabrinutosti.

Od rujna je prinos na desetogodišnji američki državni dug, koji utječe na kretanje cijena zaduživanja država, tvrtki i kućanstava diljem svijeta, porastao za 56 baznih bodova na oko 4,22 posto.

“Dubina i likvidnost 28 bilijuna dolara vrijednog tržišta državnih obveznica može ga neko vrijeme zaštititi od oštrog rasta prinosa, no to znači da će, kada se pojave znakovi upozorenja, učinak na svjetska tržišta biti veći“, prenosi Reuters riječi Borija.

BIS ističe i rastuću neizvjesnost vezano za razinu globalnih kamatnih stopa u trenutku dok ih glavne središnje banke smanjuju, a svjetska ekonomija pokazuje otpornost podržana snažnim rastom u SAD-u.