Raste zabrinutost tržišta nafte oko opskrbe, cijene u blago smanjene

Cijene nafte u petak su se neznatno promijenile, ali su ostale na putu snažnog tjednog rasta, jer su ulagači procijenili izglede šireg sukoba na Bliskom istoku koji bi poremetio tokove sirove nafte u odnosu na opskrbljeno globalno tržište.

Terminski ugovori sirove nafte Brent niži su za osam centi, te barel košta 77,54 američka dolara. Ugovori američke West Texas Intermediate (WTI) nafte niži su za šest centi, te se s njom trguje za 73,65 dolara po barelu.

Obje referentne vrijednosti bile su usmjerene ka tjednom rastu od oko osam posto.

Cijene nafte zbog geopolitičke situacije na Bliskom istoku nisu imale prostora za značajnije smanjenje, ocjenjuje Reuters, usred sve veće zabrinutosti oko mogućih poremećaja u opskrbi. Također, nedavni napori Kine u poticanju gospodarstva mogli ponuditi određeni porast potražnje, rekao je tržišni strateg IG-a Yeap Jun Rong.

“Pitanje je sada hoće li doći do stvarnog poremećaja u opskrbi sirovom naftom, a to bi trebalo držati cijene u igri čekanja tijekom vikenda”, dodao je Yeap.

SAD raspravlja o tome hoće li podržati izraelske napade na iranska naftna postrojenja kao odmazdu za raketni napad Teherana na Izrael, rekao je u četvrtak predsjednik Joe Biden, dok je izraelska vojska novim zračnim udarima pogodila Bejrut u borbi protiv libanonske oružane skupine Hezbollah.

“Rizici opskrbe ponovno su u fokusu kako napetost na Bliskom istoku raste, ali očekujemo da će utjecaj biti ograničen”, rekli su analitičari ANZ-a u bilješci.

Dok ta regija čini više od trećine svjetske zalihe nafte, izravan napad na iranska naftna postrojenja čini se najmanje vjerojatnim odgovorom među opcijama Izraela, kažu analitičari. Takav bi potez uznemirio njegove međunarodne partnere, dok bi prekid prihoda od nafte Iranu vjerojatno ostavio malo toga za izgubiti, što bi potencijalno izazvalo žešći odgovor.

Zabrinutost oko opskrbe naftom koja je podigla cijene početkom tjedna također je ublažena slobodnim proizvodnim kapacitetom OPEC-a i činjenicom da globalne opskrbe sirovom naftom još nisu poremećene nemirima na Bliskom istoku.

Libijska vlada sa sjedištem na istoku i National Oil Corp sa sjedištem u Tripoliju najavili su u četvrtak ponovno otvaranje svih naftnih polja i izvoznih terminala nakon što je razriješen spor oko vodstva središnje banke, čime je okončana kriza koja je uvelike smanjila proizvodnju nafte.

I Iran i Libija su članice OPEC-a. Iran, koji djeluje pod američkim sankcijama, proizveo je oko četiri milijuna barela dnevno goriva 2023., dok je Libija proizvela oko 1,3 milijuna barela po danu prošle godine, prema podacima američke Uprave za energetske informacije.