Raste izvoz u Srbiju, prerađivačka industrija je pokretač vanjske trgovine

Prvih šest mjeseci 2025. donijela su zanimljive pokrete u vanjskotrgovinskoj razmjeni Republike Hrvatske, koja je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježila umjeren rast izvoza uz stabilnu pokrivenost uvoza. Međutim, vanjskotrgovinski deficit i dalje predstavlja izazov, dok se u strukturi izvoza i uvoza naziru značajne promjene koje bi mogle oblikovati buduće gospodarske strategije.

U prvih šest mjeseci 2025., Hrvatska je izvezla robe u ukupnoj vrijednosti od 12,3 milijarde eura, što predstavlja rast od 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istodobno je uvoz dosegao 22,4 milijarde eura, povećavši se za 4,2 posto. Vanjskotrgovinski deficit, kao posljedica ove razmjene, iznosio je 10,1 milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 54,9 posto, što je blagi napredak u odnosu na 54,5 posto iz istog razdoblja 2024. godine.

Kada se uzme u obzir razdoblje od siječnja do srpnja 2025., izvoz je dosegao 14,5 milijardi eura, dok je uvoz narastao na 26,2 milijarde eura, povećavajući deficit na 11,7 milijardi eura. Međutim, pokrivenost uvoza izvozom ostala je stabilna na 55,4 posto, što sugerira da je struktura hrvatske vanjske trgovine zadržala relativnu ravnotežu.

Prerađivačka industrija i dalje čini okosnicu hrvatskog izvoza, ostvarivši 10,6 milijardi eura u prvom polugodištu 2025., što predstavlja rast od 6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Unutar ovog sektora, posebno su se izvozom istaknule proizvodnja prehrambenih proizvoda, koja je porasla za 5,6 posto, te kemijska industrija s rastom od 15,9 posto. S druge strane, proizvodnja odjeće zabilježila je pad od 4,7 posto, što može ukazivati na izazove s kojima se suočava tekstilna grana u uvjetima globalne konkurencije. Ovdje je važno napomenuti da je relativno nedavno Benneton zatvorio svoj pogon u okolici Osijeka, a gasi se i Varteks.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo također su ostvarili pozitivan trend, povećavši izvoz za 9,5 posto na 630 milijuna eura. Međutim, rudarstvo i vađenje jedini je sektor koji je zabilježio pad izvoza od 11 posto, dok je uvoz u ovoj djelatnosti porastao za 43,6 posto. Ovaj podatak može upućivati na povećanu ovisnost Hrvatske o uvozu sirovina, posebno u energetskom sektoru.

Uvoz u sektoru Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija porastao je za čak 51 posto. Prema podacima udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH), koji je objavljen u srpnju 2025. godine, drugi kvartal 2025. godine obilježen je izazovima u domaćoj proizvodnji električne energije i nastavkom visoke razine uvoza. Uvoz električne energije i dalje je vrlo visok te je u ovom razdoblju činio 17,3 posto ukupne raspoložive energije, što ukazuje na nedovoljnu domaću proizvodnju i potrebu za snažnijim oslanjanjem na vlastite izvore, navode iz OIEH, koji u svom redovitom izvješću analiziraju statističke podatke elektroenergetskog sektora.

Na strani uvoza, prerađivačka industrija ostaje dominantna s 19,4 milijarde eura, iako je rast iznosio samo 0,9 posto. Značajan porast uvoza zabilježen je u rudarstvu i vađenju, gdje je rast iznosio 43,6 posto, kao i u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, gdje je uvoz porastao za 51 posto. Ovi podaci odražavaju globalne trendove rasta cijena energije i povećane potražnje za energetskim resursima.

Analiza robne strukture otkriva da strojevi i prijevozna sredstva ostaju najvažnija kategorija hrvatskog izvoza, s ukupnom vrijednošću od 2,98 milijardi eura i rastom od 5,8 posto. Kemijski proizvodi i proizvodi svrstani prema materijalu također su zabilježili rast, dok je izvoz mineralnih goriva i maziva porastao za 16 posto, što može biti povezano s povećanom proizvodnjom i izvozom naftnih derivata.

Na strani uvoza, strojevi i prijevozna sredstva ostaju najveća stavka s 6,05 milijardi eura, iako je zabilježen blagi pad od 1,5 posto. Mineralna goriva i maziva nastavljaju dominirati uvoznom strukturom, s rastom od 3,1 posto, dok je uvoz hrane i živih životinja porastao za 11,1 posto. Ovi podaci ukazuju na trajnu ovisnost Hrvatske o uvozu ključnih sirovina i energenta.

Trgovina s državama članicama Europske unije i dalje čini najveći dio hrvatske vanjskotrgovinske razmjene. Izvoz u EU porastao je za 7,4 posto, dok je uvoz iz EU ostao gotovo nepromijenjen, s rastom od samo 0,3 posto. Ova stabilnost ukazuje na čvrste veze Hrvatske s europskim tržištem.

Zanimljivo je primijetiti rast trgovine sa zemljama CEFTA-e, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, gdje je izvoz porastao za 3,4 posto, a uvoz za 1,5 posto. Izvoz u Srbiju u prvih šest mjeseci ove godine veći je za 13,7 posto nego u istom razdoblju prošle godine. S druge strane, trgovina s zemljama OPEC-a pokazuje zanimljive pomake: iako je izvoz pao za 13,9 posto, uvoz je porastao za 122,8 posto, što može biti posljedica promjena u globalnim energetskim tokovima i cijenama naftnih derivata.