U trećem kvartalu ove godine gospodarski rast Kine usporio je na najnižu stopu u posljednjih godinu dana – uslijed slabašne domaće potražnje rast ponajprije ovisi o proizvodnji i izvozu, što izaziva zabrinutost analitičara zbog izglednog produbljivanja strukturnih neravnoteža kineske ekonomije.
Pretjerano oslanjanje kineskog gospodarstva na izvoz, u vrijeme sve većih trgovinskih napetosti s Washingtonom, također postavlja pitanje ima li Peking dovoljno odlučnosti za hvatanje u koštac s ključnim izazovima ekonomske politike koja bi trebala potaknuti dugoročan održivi rast.
Takve bojazni su i dalje u prvom planu kineskih političkih rasprava, iako su podaci o rastu BDP-a objavljeni u ponedjeljak pokazali da je ekonomski rast bio u skladu prognozama od 4,8 posto u trećem tromjesečju godine – što znači da je kineska ekonomija jo uvijek na dobrom putu da ove godine ostvari zacrtani rast od 5 posto.
“Budući da se Kina kreće u smjeru ostvarenja ovogodišnjeg cilja za ekonomski rast, mogli bismo vidjeti manje žurnosti kod donošenja novih mjera. Međutim, vlast se mora pozabaviti problemom niskog optimizma koji onda dovodi do oslabljene potrošnje, niskih ulaganja i pogoršanja pada cijena nekretnina,” rekao je Lynn Song, glavni ekonomist za analize Kine pri banci ING.
Peking će vjerojatno iskoristiti konsolidiranu stopu rasta kao pokazatelj snage kineskog gospodarstva u predstojećim pregovorima potpredsjednika He Lifenga i američkog ministra financija Scotta Bessenta u Maleziji ovog tjedna, i potencijalnog sastanka američkog predsjednika Trumpa i Xi Jinpinga u Južnoj Koreji.
Najnoviji podaci o izvozu također ukazuju da Kina zasad uspijeva napraviti zaokret i diversificirati izvozna tržišta tako da smanji ovisnost o Americi. Izvoz u SAD je u rujnu pao za 27 posto na godišnjoj razini, no istovremeno je rastao na tržišta Europske unije, jugoistočne Azije i Afrike, i to za 14,0 posto, 15,6 posto, odnosno 56,4 posto.
S druge strane, slabo domaće tržište i dalje usporava rast, a podaci od ponedjeljka pokazuju i dodatno usporavanje maloprodaje, na najnižu stopu u posljednjih deset mjeseci. Rast BDP-a u trećem kvartalu godine bio je niži od 5,2 posto ostvarenih u drugom tromjesečju, ali je još uviijek bio u skladu s predviđanjima iz Reutersove ankete ekonomskih analitičara koji su predvidjeli rast od 4,8 posto.
Kad se gleda cijelo razdoblje od devet mjeseci između siječnja i rujna, ekonomija je rasla za 5,2 posto na godišnjoj razini, po podacima kineskog zavoda za statistiku, i čini se da je unatoč usporavanju u drugoj polovici godine izgledno da bi se do kraja godine mogao dosegnuti godišnji cilj kineske vlade od oko 5 posto.
Gledano kvartalno, BDP je u trećem tromjesečju rastao 1,1 posto u usporedbi s prethodnim, što je malo više od prognozirane stope od 0,8 posto, i revidiranim rastom od 1,0 posto u drugom tromjesečju.
Novo rasplamsavanje trgovinskih napetosti s Washingtonom ukazale su na ranjivost kineskog neuravnoteženog gospodarstva, što povećava očekivanja da bi kineski čelnici mogli nevoljko prihvatiti bolne promjene za rebalans rasta u smjeru veće domaće potrošnje.
Iako se kineski rast izvoza oporavio u rujnu, većina recentnih ekonomskih indikatora pokazuje da to drugo najveće svjetsko gospodarstvo gubi zamah, a deflacijski pritisci i dalje se nastavljaju, unatoč nekim pokušajima vlade da se zauzdaju prekomjerni proizvodni kapaciteti i žestoka konkurencija domaćih proizvođača.
Nadalje, prodaja proizvođača u inozemstvu zemljama na ne-američkim tržištima donosi i pad profitabilnosti, zbog intenzivnog međusobnog natjecanja kineskih kompanija nižim cijenama, zbog čega će biti teško održati takav zamah ako ne popuste trgovinske napetosti.
Jeremy Fang, menadžer za prodaju u kineskoj tvrtki za proizvodnju aluminija, kaže da je njegova kompanija tvrtka izgubila oko 20 posto prihoda, jer rast prodaje u Latinskoj Americi, Africi, jugoistočnoj Aziji, Turskoj i na Bliskom istoku nije uspio nadoknaditi pad narudžbi od 80 do 90 posto za tržište SAD-a.
Fang je Reutersu rekao da trenutno uči španjolski ostvari prednost u odnosu na kinesku konkurenciju koji jure na tržišta izvan SAD-a, i da sada dvostruko češće putuje u inozemstvo nego što je išao prošle godine. Međutim, taj dodatni napor neće biti dovoljan. “Morate biti brutalno konkurentni cijenom. Ako je vaša prodajna cijena 100 dolara, i kupac počne pregovarati, bolje je spustiti za 10-20 dolara i uzeti njihovu narudžbu. Nema prostora za nikakvo oklijevanje,” kaže Fang.
Trump je nedavno zaprijetio novim povećanjem nameta za kinesku robu od dodatnih 100 posto, počevši od 1. studenog. Međutim, američki dužnosnici signaliziraju da su i Washington i Peking spremni stati na loptu.
Ovaj tjedan čelnici kineske Komunističke partije održavaju sastanak iza zatvorenih vrata, od ponedjeljka do četvrtka, na kojem će glavna tema biti, između ostalog, 15. po redu petogodišnji razvojni plan. U njemu će se, kako se očekuje, dati prednost naprednim najmodernijim tehnologijama, u svjetlu sve intenzivnijeg rivalstva sa SAD-om.
Investicijska javnost također će iščitavati smjernice za gospodarsku politiku za sljedeću godinu i na sastancima kineskog politbiroa i na središnjoj gospodarskoj konferenciji, koji se održavaju u prosincu.
Dugotrajna kriza na tržištu nekretnina, gdje najnoviji podaci pokazuju pad investicija u tom sektoru od 13,9 posto u prva tri tromjesečja godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, još uvijek snažno utječe na rast i optimizam potrošača u Kini.
Vlasti su ove godine predstavile neke skromne mjere državnih poticaja, a iako ima prostora za dodatne potpore, analitičari su podijeljeni oko toga hoće li dužnosnici nastaviti u istom tonu.
“Ne vjerujem da će biti nekih dodatnih poticaja usmjerenih na podržavanje potrošnje. Fokus državnih mjera je dugoročniji, što uključuje primjerice mirovinsku reformu – što će poboljšati potrošnju u daljoj budućnosti, ali će ju kratkoročno sniziti, zbog otpuštanja, i zbog toga što će ljudi raspolagati s manjim količinama novca,” kaže Dan Wang, analitičar pri Eurasia Group.
Pročitajte još:
U drugim podacima za rujan, koji su također izašli u ponedjeljak, vidi se da je industrijska proizvodnja rasla 6,5 posto godišnje – najvećom stopom u zadnja tri mjeseca, nakon 5,2 posto u kolovozu, i više od očekivanih 5,0 posto.
Maloprodaja je u rujnu rasla za 3,0 posto – najsporijim tempom u posljednjih deset mjeseci, nakon 3,4 posto u kolovozu, u skladu s prognozama. Ulaganja u fiksnu imovinu smanjila su se za 0,5 posto u razdoblju od siječnja do rujna u odnosu na godinu ranije.
