Rast europskih izdvajanja za obranu proizveo je zasad tek tri ‘jednoroga’ jer se ulagači suočavaju s nizom prepreka

Dok velike ulagače privatnog kapitala privlače potencijalni profiti od naglog procvata europske potrošnje u području obrane i vojne industrije, investitori koji su u potrazi za sljedećim europskim “jednorogom” moraju premostiti prepreke kao što su europska pravila o održivosti, i teškoće za startupove na tržištu kojim dominiraju veliki dobavljači.

Europska unija planira do 2030. godine uložiti do 800 milijardi eura u obranu, a očekuje se da će glavina tog iznosa otići velikim kompanijama kao što su francuski koncern Airbus ili njemački Rheinmetall.

Međutim, budući da su velike vojne kompanije trenutno fokusirane na ispunjavanje rekordne potražnje zbog rata u Ukrajini, ulagači i osnivači startupova nadaju se da bi nove manje kompanije u tom sektoru mogle popuniti inovacijski jaz u Europi, razviti nove tehnologije koje bi potaknule rast, te kasnije možda privući pažnju velikih igrača.

“Mislimo da je to važan trend, i ulažemo u njega,” rekao je nedavno ulagač u fond Sequoia Julien Bek. Njegova kompanija uložila je 15.5 milijuna dolara u njemačku kompaniju za autonomne dronove STARK u listopadu 2024. godine.

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine i zahtjevi američkog predsjednika Donalda Trumpa da zemlje NATO saveza povećaju izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a, sa dosadašnjih 2 posto, potaknuli su Europsku uniju na dramatično povećanje vojne potrošnje. 

No, pritom je privukla i poduzetnički kapital i ulaganja u europsku vojnu tehnologiju, koja su 2024. dosegnula milijardu dolara, u odnosu na skromnih 373 milijuna dolara u 2022. godini. Radi se o peterostrukom rastu ulaganja u odnosu na 2020. – no pritom je europski sektor vojne tehnologije proizveo samo tri tzv. jednoroga, tj. startupova čija se vrijednost procjenjuje na milijardu dolara. Po podacima platforme Dealroom prošle je godine je taj sektor privukao tek 1,7 posto sredstava poduzetničkog kapitala u Europi.

Među najvećim preprekama za poduzetnički kapital i vojnu tehnologiju u Europi su stroga pravila EU o održivom poslovanju (ESG) koja zabranjuju ulaganja u smrtonosnu tzv. single-use tehnologiju kojoj je to jedina svrha. Osim toga, mnoge ulagačke fondove podržavaju pojedinačne državne vlade ili Europska unija, što ih u većini slučajeva sprječava da ulažu u obranu. Iako cijela EU podržava Ukrajinu, tek su Estonija i Finska uspostavile državne fondove koji omogućavaju ulaganja u smrtonosnu tehnologiju.

Borys Musielak, partner u tvrtki Smok Ventures, američkoj kompaniji za kapitalna ulaganja sa sjedištem u Varšavi, rekao je Reutersu da su takva pravila navela fondove poput njegovog da ulažu u kibernetičku sigurnost. “U Poljskoj gotovo svaki ulagački fond ima u sastavu neki dio kojeg financira vlada ili EU, što otežava privatna ulaganja u obranu,” kaže Musielak.

Jan-Hendrik Boelens, direktor starupa Alpine Eagle u Munchenu koji razvija sustave za borbu protiv dronova, kaže da su ESG pravila zapreka za ulagače i za startupove. “Čini se da će doći do nekih promjena, ali ne mogu baš reći da je do njih došlo, barem ne u onoj mjeri koliko bi trebalo,” kaže Boelens, misleći na vlade ili ulagače koji mijenjaju  pravila kako bi se potaknula veća ulaganja za obranu. “Ako se bavite nečim što nije ‘čisto ratno oružje,” kako to zovu, onda mislim da se može naći financiranje. Ali ako prijeđete tu granicu i vaša tehnologija postane smrtonosno oružje, to je onda još uvijek teško financirati.”

Neki fondovi privatnog kapitala pokušavaju izbjeći ograničenja koja nameću ESG pravila fokusiranjem na tzv. tehnologije dvojne namjene, tj. tehnologiju koja bi mogla imati i civilne i vojne primjene. Tu spadaju primjerice računalne tehnologije u kojima umjetna inteligencija oponaša ljudski vid za tumačenje vizualnih informacija, robota, ili softvera za kibernetičku sigurnost i autonomnih dronova.

Sva tri europska jednoroga u području vojne tehnologije – njemačka tvrtka za softver na bojištu Helsing, njemački proizvođač bespilotnih letjelica Quantum Systems i portugalska tvrtka za bespilotne letjelice Tekever – sebe predstavljaju kao kompanije s tehnologijom dvojne namjene.

Londonska tvrtka za privatni kapital Balderton predvodila je 2025. godine krug financiranja vrijedan 160 milijuna eura za minhenski Quantum Systems. Kompanija osnovana 2015. proizvodi izviđačke dronove koji pružaju obavještajne podatke u stvarnom vremenu, i trenutno se upotrebljavaju u Ukrajini. “Pokazali smo da možemo ostvariti dobre rezultate jer smo tri godine prisutni na bojišnici, s preko 800 sustava u Ukrajini,” izjavio je Reutersu izvršni direktor Quantum Systemsa Sven Kruck.

Prošlog mjeseca tvrtka je prikupila 160 milijuna eura, čime je ukupno osigurala 310 milijuna eura. Pritom je dobila status jednoroga, kao i Tekever.

Europska komisija također želi promijeniti pravila kako bi se omogućilo sudjelovanje većeg broja privatnih ulagača, a u tom smjeru idu i pojedine vlade. Komisija je nedavno priopćila da će sljedećeg tjedna predložiti davanje veće fleksibilnosti vladama u javnoj nabavi u sektoru obrane, što je još jedan izazov s kojim se suočavaju startupovi.

Također moraju naći način kako se povezati i prodati velikim igračima i vladama koje čine većinu kupaca. U Finskoj, tamošnja agencija za ulaganja mirovinskih fondova, Finnish Industry Investment Ltd, uklonila je klauzulu koja je dosad branila ulaganja u obranu. 

U Češkoj je privatni fond za startupe Presto Ventures, u suradnji s češkim proizvođačem oružja CSG-om, pokrenuo prošle godine fond od 150 milijuna eura, koji ima mogućnost investiranja u tehnologiju za samo jednu namjenu. “Kod dvojne namjene nemate jedno tržište na koje se fokusirate, već dva, tako da morate rješavati probleme i potrebe dva odvojena tržišta,” rekao je Reutersu Vojta Roček, partner u Presto Ventures.