Rast cijena usluga i krhki oporavak jačaju dvojbe za ESB oko politike kamatnih stopa

Uvijek je puno medijske pozornosti na Europskoj središnjoj banci (ESB) i budućem kretanju kamatne stope, no koliko god se novinari trudili unaprijed izvući neku konkretnu najavu središnji bankari su u pravilu zakopčani do službene odluke i vješto izbjegavaju dati nedvojben signal o najvjerojatnijim budućim kamatnim kretanjima.

No, to otvara prostor za korištenje drugih pokazatelja kako bi se što bolje moglo pretpostaviti kakvo razmišljanje prevladava među glavnim protagonistima politike ESB-a, a među njih svakako spadaju kretanja u privatnom sektoru i inflacijski detalji.

Tako podaci za ovaj mjesec pokazuju da je aktivnost privatnog sektora u eurozoni porasla osmi mjesec zaredom, no praćena je i povećanjem cijena, odnosno inflatornim kretanjem, u sektoru usluga što može zakomplicirati dinamiku kretanja kamatne stope ESB-a u ovoj godini.

Podaci indeksa menadžera nabave (PMI), što objavljuju Hamburg Commecial Bank (HCOB) i S&P Global, ukazuju da ekonomija eurozone nastavlja početkom 2026. putem krhkog oporavka. Ukupna vrijednost indeksa, koji obuhvaća proizvodnju i usluge, ostala je nepromijenjena na vrijednosti od 51,5 bodova, a to je blago ispod prognoziranih 51,8 bodova.

“Oporavak još uvijek izgleda slab”, kazao je kako prenosi Euronews, glavni ekonomist HCOB-a Cyrus de la Rubia.

Indeks se kod usluga zadržao u području rasta na vrijednosti od 51,9 bodova, ali proizvodni sektor se i dalje bori prevladati kontrakciju i nalazi se blago ispod 50 bodova.

Inače, granica od 50 bodova dijeli ekonomsku aktivnost između stezanja i širenja.

Možda ipak za ESB najveći učinak ima informacija o ubrzanju inflacije u sektoru usluga. Stopa inflacije u eurozoni u prosincu prošle godine došla je na 1,9 posto, što je ispod ciljane razine ESB-a od dva posto, no siječanjsko PMI izvješće ukazuje da cijene još uvijek nisu obuzdane.

“Inflacija u sektoru usluga, na što ESB posebice obraća pozornost, povećala se osjetno u smislu prodajnih cijena”, navodi De la Rubia.

Takva situacija, kako je ocijenio, može navesti donositelje odluka u ESB-u na vrlo oprezan pristup. Drugim riječima, oni koji se ubrajaju u jastrebove u Vijeću ESB-a mogli bi čak ponuditi argumente da bi iduće promjena kamatne stope trebala biti njezino povećanje. Trenutačno je depozitna kamatna stopa ESB-a na dva posto.

ESB, prema zadnjim projekcijama, za ovu godinu predviđa prosječnu stopu inflacije od 1,9 posto, a u idućoj lagano usporavanje na 1,8 posto.

Na zadnjem sastanku o monetarnoj politici predsjednica ESB-a Christine Lagarde je rekla da nije iznenađenje da je inflacija u području usluga iznad očekivanja te je ustvrdila da se to kompenzira padom cijena roba.

Treba reći i to da, unatoč mješovitim podacima o gospodarskoj aktivnosti u eurozoni, poslovno povjerenje je u usponu i doseglo je najvišu razinu u 20 mjeseci, što se odnosi kako na proizvodnju tako i na usluge. Proizvođači su, štoviše, iskazali najveću razinu optimizma u gotovo četiri godine.

Pogledaju li se stvari na nacionalnoj razini, podaci PMI-a za njemački privatni sektor pokazuju dobar početak 2026. Tako je indeks u ovom mjesecu porastao iznad očekivanja na 52,5 bodova s 51,3 u prosincu. Predviđanja su bila na brojci 51,6.

Francuska pak je u siječnju ponovno pala u područje kontrakcije ekonomske aktivnosti jer je indeks skliznuo na 48,6 s neutralnih 50 bodova.

Analitičari krivca posebice vide u nepovoljnim izvanjskim faktorima.

“Obnovljene prijetnje carinama iz SAD-a, kao što je ona o 200 posto na francuski šampanjac, podupiru dojam o krhkom izvanjskom okružju”, navodi mlađi ekonomist u HCOB-u Jonas Feldhusen.

Iako takve prijetnje mogu biti tek pokazivanje mišića, one povećavaju neizvjesnost za izvozne tvrtke koje se ionako već bore s jakim eurom i kineskom konkurencijom. Feldhusen napominje kako ostaje vrlo neizvjesno hoće li francuska industrija uspjeti izaći na put oporavka u ovoj godini.