U prošloj godini bruto društveni proizvod (BDP) u Europskoj uniji (EU) porastao je za 1,5 posto, a u eurozoni za 1,4 posto u odnosu na 2024. godinu, objavio je Eurostat.
Podsjetimo da je u 2024. godišnji rast u EU bio 1,1 posto te u eurozoni 0,9 posto.
U usporedbi s 2024. BDP je porastao u svim zemljama članicama EU-a, a najveću je stopu imala Irska od čak 12,3 posto. Slijedi Malta sa četiri posto, pa onda Cipar s 3,8 posto.
Kao suprotnost tome najmanje stope imale su Njemačka i Finska od po tek 0,2 posto te Mađarska s 0,4 posto.
Hrvatska je u 2025. brojkom od 3,6 posto bila u vrhu među zemljama EU-a i eurozone po stopi gospodarskog rasta.
Ako se gleda samo posljednji kvartal u 2025. on je i eurozoni i čitavom EU-u donio rast od 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
U usporedbi s istim tromjesečjem godinu ranije sezonski prilagođeni BDP je porastao 1,2 posto u eurozoni te 1,4 posto u EU.
Izvor: Eurostat
Najveći kvartalni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine imala je Malta i to stopom od 2,1 posto.
Litva je u tome bila druga s brojkom od 1,7 posto, a nakon toga istakli su se Hrvatska i Cipar čiji je BDP u odnosu na treće tromjesečje porastao 1,4 posto.
Najlošiju izvedbu u EU imala je Irska čii je BDP u posljednja tri mjeseca prošle godine pao za 3,8 posto naspram trećeg tromjesečja .
Izražen pad od 1,9 posto imala je Rumunjska, a u Estoniji i Luksemburgu on je bio minimalan od 0,1 posto.
U tom posljednjem tromjesečju potrošnja kućanstava je donijela pozitivan doprinos BDP-u i u eurozoni i na razini čitave EU.
Za eurozonu to je bilo 0,2 postotna boda, a kod EU 0,3 postotna boda.
Bruto investicije u fiksni kapital također su dale pozitivan doprinos u oba područja, no tek za 0,1 postotni bod.
Pročitajte još:
Državna potrošnja je dala pozitivan doprinos od 0,1 postotni bod u eurozoni i 0,2 postotna boda u EU.
Zalihe su imale negativan učinak od 0,1 postotnog boda u eurozoni i 0,2 postotna boda u EU, a izvozno-uvozna bilanca je u oba područja polučila negativan efekt na BDP od 0,1 postotnog boda.
