U nastojanju da smanji birokraciju Europska komisija želi revidirati jedan od svojih najproblematičnijih tehnoloških zakona, onaj iz 2009. godine koji za posljedicu ima da stalno na internetskim stranicama iskaču zahtjevi za davanje suglasnosti za uporabu takozvanih kolačića.
Kako je poznato, kolačići su temelj interneta kojim se dopušta vlasnicima stranica da prikupljaju podatke o onima koji stranice posjećuju, od toga jesu li prijavljeni putem lozinke do toga što žele kupiti i, posljedično, kakve bi reklame htjeli vidjeti.
Europski su zakonodavci 2009. revidirali direktivu o elektronskoj komunikaciji kako bi omogućili da internetske stranice traže pristanak korisnika prije postavljanja kolačića na njihove naprave. Iznimka su bile situacije kada su kolačići bili strogo nužni za omogućavanje usluge. Sada, 16 godina kasnije, internet je pun zahtjeva za suglasnost na kolačiće na čije su davanje korisnici već uglavnom naviknuti bez previše razmišljanja.
“Previše suglasnosti ubija smisao suglasnosti. Ljudi su se navikli davati suglasnost za svašta, pa stoga niti ne čitaju detaljno zahtjev. Ako je suglasnost praktično automatska, ona se niti ne percipira”, kaže stručnjak za obradu podataka u međunarodnoj pravnoj tvrtki Keller and Heckman Peter Craddock.
Dužnosnici EU-a žele u prosincu predstaviti takozvani omnibus tekst promjena regulative koja se tiče tehnologije, a u tom procesu se konzultiraju zainteresirane strane zbog čega je održan sastanak s tehnološkim tvrtkama na temu kolačića i suglasnosti.
U Bruxellesu razmatraju najbolji način kako da se promjene pravila i da se uključi više iznimki ili omogući korisnicima da podese u postavkama željeni prioritet na kolačiće bez potrebe da to čine svaki put kada posjećuju stranicu.
Pojedine zemlje članice su imale slične ideje. Danska, koja u drugoj polovici ove godine predsjeda EU-om, ima prijedlog da se dokinu baneri za suglasnost na kolačiće koji prikupljaju podatke za tehnološki nužne funkcije ili tek za statistiku.
Pretpostavka je da su takvi kolačići neškodljivi za razliku od onih koji se koriste u marketingu i oglašavanju ili za dijeljenje podataka s trećim stranama.
Tehnološke tvrtke pak sugeriraju da bi pravila o kolačićima trebalo uključiti u direktivu o zaštiti osobnih podataka (GDPR) jer direktiva o elektronskoj komunikaciji ima stroge odredbe o suglasnosti, a GDPR ima pristup prilagođen stupnju rizika što bi omogućilo podešavanje oblika zaštite ovisno o riziku povezanom s procesuiranjem podataka.
Direktor u lobističkoj skupini za digitalno oglašavanje IAB Europe Franck Thomas ističe da poziv na pojednostavljivanje ne treba miješati s olakim pristupom zaštiti podataka, ali da postoji suglasnost kako je potrebno zadržati ravnotežu između očuvanja prava na privatnost i konkurentnosti europske tehnološke industrije.
No, s druge strane lobisti koji se snažno zalažu za zaštitu privatnosti pružaju otpor promjenama, pa Itxaso Dominguez de Olazabal, koja je politička savjetnica u zajednici udruga Europska digitalna prava, navodi da zakon već omogućava iznimke za kolačiće nužne za pružanje usluge koju korisnici eksplicitno očekuju kao što je pamćenje predmeta u kupovnoj košarici.
Pročitajte još:
“Širenje te kategorije kako bi se uključile nova ‘esencijalna’ praćenja bilo bi zavaravajuće jer riskira uvlačenje analitike i personaliziranog pristupa za digitalne oglašivače”, ustvrdila je.
Sukob lobija će zasigurno ponovno biti na sceni iduće godine, smatra Politico, kada Bruxelles kani predstaviti rješenje nazvano Zakon o digitalnoj pravednosti kojemu je cilj zaštititi online potrošače od manipulacije i nepoštene personalizacije.
