U prvom tromjesečju ove godine emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji (EU) su procijenjene na 900 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida što je bio rast od 3,4 posto naspram istog razdoblja lani kada je brojka bila 871 milijun tona.
Istodobno je bruto domaći proizvod (BDP) u istom međurazdoblju porastao u EU 1,2 posto.
U Hrvatskoj su emisije na godišnjoj razini u prvom kvartalu porasle 2,7 posto, a istom je brojkom rastao BDP.
Najviše su emisijama u tom razdoblju u EU doprinijela kućanstva koja su odgovorna za četvrtinu ili 25,5 posto udjela ili 229 milijuna tona, navodi Eurostat. Iza toga slijedi sektor opskrbe plinom i električnom energijom s 19,3 posto ili 173,5 milijuna tona te potom industrijska proizvodnja s 18,6 posto ili 167 milijuna tona.
Na četvrtom je mjestu transport koji je ispustio 107 milijuna tona, otprilike jednako kao poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.
Najmanji doprinos od po 12,5 milijuna tona je došao iz rudarstva i građevine.
No, treba napomenuti da je količina emisija u usporedbi s prvim kvartalom 2024. godine bila niža u transportu za 2,9 posto, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 1,4 posto te proizvodnji za 0,2 posto.
Najveći je porast zabilježen kod opskrbe plinom, električnom energijom te u klimatizaciji od 13,6 posto dok su kućanstva imala rast od 5,6 posto.
U 20 zemalja EU-a su emisije stakleničkih plinova povećane. U šest zemalja godišnji rast je bio veći od pet posto, a na vrhu su Bugarska sa 17,4 posto, Češka s 10,7 posto, Cipar s 8,4 posto, Poljska sa 6,1 posto te Bugarska i Grčka s po 5,9 posto.
Najveći pad emisija imale su Malta od 6,2 posto, Finska sa 4,4 posto i Danska sa 4,3 posto.
Bitno je napomenuti da su tri zemlje koje su zabilježile pad emisija imale i godišnji pad BDP-a u prvom kvartalu. To su Estonija, Latvija i Luksemburg. Preostale četiri, a uz spomenute tri s najboljim učinkom još je tu i Švedska, uspjele su smanjiti emisije unatoč rastu BDP-a.
U Njemačkoj je BDP bio niži za 0,7 posto, ali su ipak emisije rasle za 4,6 posto.
Mađarska, Austrija i Slovenija su također u prvom tromjesečju imale godišnji pad gospodarstva, ali im je opseg emisija rastao.
Slovensko je gospodarstvo kontrahiralo 0,8 posto, a emisije su povećane za 1,7 posto.
Mađarska i Austrija su imale i gori učinak jer je u Mađarskoj BDP pao 0,2 posto, a emisije su rasle 5,9 posto dok je u Austriji pad gospodarstva iznosio 0,9 posto s rastom emisija od 4,9 posto.
Pročitajte još:
Od Hrvatske je veći godišnji rast emisija imalo 11 zemalja.
Hrvatska je ispustila 5,58 milijuna tona stakleničkih plinova naspram 5,43 milijuna u istom razdoblju 2024. No, u odnosu na prethodni kvartal zabilježen je pad sa 6,13 milijuna tona.
