Prosječno kašnjenje velikih europskih prometnih projekata doseže 17 godina

Novo izvješće Europskog revizorskog suda (ECA) pokazuje da plan Europske unije (EU) o izgradnji i modernizaciji cesta, željeznice te morskih i zračnih luka ne ide po planu, odnosno kasni u odnosu na ciljeve postavljene za 2030. godinu, što negativno djeluje na trgovinske tokove i dekarbonizaciju europskog transporta.

Od 2020. godine u ključne transportne projekte za povećanje prometa ljudi i roba diljem EU-a uloženo je iz europskih fondova 15,3 milijarde eura.

Ono zbog čega najviše zapinje razvoj projekata u okviru Transeuropske transportne mreže (TEN-T) je rast cijena energije i građevinskih radova nakon pandemije i ruskog napada na Ukrajinu.

Prema izvješću ECA-e, troškovi osam megaprojekata u odnosu na procjenu iz 2020. godine povećali su se za više od 82 posto pri čemu je najveći troškovni jaz nastao za projekt integracije baltičkih zemalja u europsku željezničku mrežu, te za poveznicu između Lyona i Torina kako bi se spojile talijanska i francuska mreža vlakova velikih brzina.

ECA pritom primjećuje da je Europska komisija trebala biti proaktivnija u nadzoru planiranih projekata nakon što je prethodno revizorsko izvješće iz 2020. pokazalo kašnjenja, rast troškova i slabosti u praćenju projekata.

Fragmentiran i nedovoljno učinkovit transport stvara veće troškove za tvrtke i potrošače te smanjuje trgovinske prilike diljem EU-a. Dodatno, emisije ugljičnih plinova se ne smanjuju dovoljno, što ugrožava cilj EU-a da postane klimatski neutralan do 2050. godine.

“Ključna europska transportna infrastruktura treba preoblikovati Europu, približiti ljude i olakšati gospodarske aktivnosti. No, tri desetljeća nakon što je većina njih osmišljena još smo uvijek daleko od rezanja vrpce i dostizanja ciljanih poboljšanja u protoku robe i putnika u EU”, prenosi Euronews riječi glavne izvjestiteljice za ovu temu Annemie Turtelboom.

Među osam glavnih projekata nalaze se četiri željeznička, jedan cestovni te dvije višemodalne konekcije koje se odnose na ceste i pruge, te povezivanje željeznice i morskih luka. Ti projekti uključuju 13 zemalja EU-a. To su Belgija, Danska, Njemačka, Estonija, Španjolska, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Austrija, Poljska, Rumunjska i Finska.

“Zaključak je nedvosmislen. Cilj za 2030. godinu što se tiče dovršenja TEN-T plana neće biti ostvaren”, navodi ECA.

U prethodnom izvješću iz 2020. godine ustvrđeno je prosječno kašnjenje od 11 godina u odnosu na izvorne planove. U najnovijem se ističe da se prosječno kašnjenje za pet projekata popelo na 17 godina.

Primjerice, izvorni plan za povezivanje Lyona i Torina predviđao je dovršenje 2015. godine, a sada je nova prognoza 2033. godina.

TEN-T je, inače, nastao početkom 1990-ih sa ciljem jačanja unutarnjeg tržišta, a početne smjernice su usvojene 1996. Plan je značajno dorađivan 2013. godine.

Među kritičarima sporijeg tempa ima i onih koji smatraju da se i nacionalni prioriteti znaju naći na putu zajedničkim europskim planovima.

Sada se očekuje da novi europski proračun za razdoblje od 2028. do kraja 2034. godine predvidi barem 100 milijardi eura za glavni europski prometni financijski instrument te da on bude usklađen s ostalim fondovima iz kojih se koristi novac za transportnu infrastrukturu.

U 2024. godini u međunarodnom željezničkom prometu u EU putovalo je 150 milijuna putnika, a u nacionalnom 8,3 milijardi uz napomenu da je iz nacionalne brojke isključena Belgija. To je u prosjeku 958 kilometara po stanovniku u nacionalnom prometu i 53 kilometra u međunarodnom.

Najveće su distance u nacionalnom željezničkom prometu prošli putnici u Mađarskoj, Austriji i Francuskoj, svi preko 1.400 kilometara po stanovniku. Najmanje su u tom smislu putovali Grci, tek 70 kilometara po stanovniku.

Gustoća željezničke mreže u EU najveća je u Češkoj, Belgiji, Njemačkoj i Luksemburgu, a najmanja u Finskoj i Grčkoj.