Projektiranje zgrada složen problem, treba omogućiti i prenamjene

Posljednjih godina uzela je maha gradnja novih stambenih jedinica, kako u Hrvatskoj tako i u regiji. Zbog toga je važan moment racionalnosti u projektiranju zgrada, jer nije bitno samo izgraditi je, nego i zaštititi okoliš, te ostaviti prostora za druge životne aktivnosti.

Projektiranje zgrade je složen problem, sa puno zahtjeva i ograničenja, kaže za Financije.hr profesor prof. Branimir Rajčić d.i.a, sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

“Projekt zgrade se sastoji od projekta raznih struka. Prilikom projektiranja se donose odluke koje projekt vode prema očekivanom ili nepoznatom cilju. Većina odluka u postupku projektiranja su racionalne (razložne, razumne, posljedične). Bile odluke racionalne ili ne, sve ih treba moći komentirati sa svim sudionicima projekta”, ističe naš sagovornik.

Projektiranje nailazi na razne prepreke, ali kako kaže profesor Rajčić zgrade se danas uglavnom racionalno prave radi zadatih budžeta ili očekivane dobiti, a najveći problemi racionalnog projektiranja jesu donošenje odluka sa premalo informacija, znanja ili komunikacije.

Građevinska ekspanzija u Hrvatskoj, ali i regiji, posljednjih godina sve više uzima maha, a na tu pojavu, kaže naš sugovornik, utjecalo je više faktora.

“Uzastopni porast aktivnosti u sektoru u RH je posljedica poboljšane mogućnosti financiranja, potreba za povećanjem standarda infrastrukture (promet, instalacije), standarda društvenih građevina, standarda stanovanja i ulaganja u zgrade za rad i trgovinu, a koji prate povoljna gospodarska kretanja. To je neizbježan i povoljan trend, za RH i za ostale zemlje u okruženju jer će građanima omogućiti bolju kvalitetu života”, smatra naš sugovornik.

Često se govori o kvaliteti novogradnje i stanovanja. Treba uzeti u obzir da se u ovih 15, 20 godina puno toga promijenilo na ovom području.

“Današnji protupotresni ili propisi koji se tiču racionalne upotrebe energije su stroži, prilikom projektiranja i građenja se koriste novi alati ili materijali, a građevine su složenije i kvalitetnije. Na žalost, područje prostorne organizacije stambenih jedinica ili stambenih zgrada je deregulirano, radi čega se smanjila kvaliteta ili svijest o kvaliteti stanovanja”, kaže profesor Rajčić.

Pandemija promenila prostore stanovanja i rada

“Tijekom pandemije je velik broj ljudi radne zadatke obavljao od kuće, pa su stanovi postali premali ili prebučni ako su npr. dvoje ili više ljudi trebali istovremeno sudjelovati na online sastancima. Rad od kuće nastavio se i nakon pandemije, ali u manjem opsegu. Radi rada u stanu treba više soba, a manji stanovi barem nišu za rad. Radi duljeg vremena provedenog u istom zatvorenom prostoru, povećalo se korištenje vanjskih prostora stanova ili zgrada”, objašnjava profesor Rajčić.

Naš sugovornik ističe da, osim rada od kuće, na današnje stanove utječu trendovi smanjenja broja ukućana i povećanja standarda stanovanja, tako da se korisne površine stanova povećavaju.

“Od ostalih trendova u stanovanju, izdvojio bih potrebu za reguliranjem minimalnih higijensko tehničkih i upotrebnih karakteristika stana te organiziranu pomoć ugroženim društvenim skupinama ka rješenju stambenih poteškoća. Osim navedenog, promjene stambenih potreba su sve intenzivnije i teže predvidive, pa treba projektirati zgrade koje omogućuju promjene i prenamjene, u skladu sa trendom kružnog gospodarenja”, zaključuje profesor Branimir Rajčić.