Prema najnovijim podacima Eurostata, Europskog ureda za statistiku, proizvodnja usluga u svibnju zabilježila je blagi rast na razini eurozone i Europske unije.
Sezonski prilagođeni podaci pokazuju kako je u eurozoni proizvodnja usluga porasla za 0,2 posto, dok je u cijelom EU zabilježen rast od 0,3 posto u odnosu na travanj. Mjesec ranije, u travnju, proizvodnja je u i u EU i u eurozoni bila u padu, i to za 0,3 posto. U usporedbi sa svibnjem 2024., proizvodnja usluga u svibnju 2025. porasla je za 2,1 posto u eurozoni, odnosno 1,7 posto u Europskoj uniji.
Najveći doprinos mjesečnom rastu u eurozoni došao je iz informacijsko-komunikacijskog sektora, koji je zabilježio porast od 1,2 posto, dok su djelatnosti u sektoru nekretnina porasle za 0,4 posto, navodi Eurostat.
Profesionalne, znanstvene i tehničke usluge porasle su za 0,3 posto, a administrativne i pomoćne usluge za 0,4 posto. Istodobno, sektor prijevoza i skladištenja zabilježio je pad od 1,1 posto, dok su smještajne i prehrambene usluge bile u padu od 0,3 posto. U razini čitave Unije, zabilježen je sličan trend s nešto izraženijim rastom sektora nekretnina, koji je dosegao 1,4 posto, dok je pad u ugostiteljstvu bio nešto blaži, na razini od 0,2 posto.
Na razini država članica, na mjesečnoj razini, najveći rast proizvodnje usluga zabilježen je u Danskoj s 2,8 posto, u Luksemburgu s dva posto te u Poljskoj s 1,8 posto. S druge strane, najveći pad zabilježen je u Slovačkoj s 1,8 posto, Hrvatskoj s 1,3 posto te Sloveniji s jedan posto.
U godišnjoj usporedbi, najsnažniji rast proizvodnje usluga bilježe Grčka s impresivnih 12,9 posto, Litva s 8,9 posto te Estonija sa 7,6 posto. Najveći padovi na godišnjoj razini zabilježeni su u Rumunjskoj, gdje je proizvodnja pala za 11,4 posto, u Danskoj s padom od 10,0 posto, te na Malti s padom od tri posto.
Pročitajte još:
Ovi podaci ukazuju na nastavak stabilnog oporavka u sektoru usluga, unatoč povremenim oscilacijama unutar pojedinih grana. Dok informacijske i profesionalne djelatnosti nastavljaju bilježiti rast, pad u sektorima poput prometa i turizma – osobito u turističkim zemljama poput Hrvatske – podsjeća na osjetljivost uslužne ekonomije na sezonske i strukturne promjene.
