Proizvodnja i prerada nafte u Hrvatskoj datira od XII. stoljeća, danas je jedna od strateških gospodarskih grana

Prvi podaci o postojanju nafte zapisani su klinovim pismom prije približno četiri tisuće godina. Njezina je uloga u razvoju čovječanstva započela je između Kaspijskoga jezera, Kavkaza, Eufrata, Perzijskoga zaljeva i Iranske visoravni. I u Kini je nafta otkrivena rano – poznato je da se vadila 347. pr. Kr. u pokrajini Sichuan kroz bušotine izrađene od bambusovih cijevi te se primjenjivala za grijanje i osvjetljavanje.

Nafta je, prema definiciji Hrvatske enciklopedije, prirodna tvar akumulirana u Zemljinoj kori, tekućina svjetlo žute do tamnosmeđe boje i posebna mirisa. Po kemijskom je sastavu smjesa tekućih ugljikovodika, a u malim su udjelima zastupljene i neugljikovodične komponente.

Kemijski sastav sirove nafte može prilično varirati jer ovisi o vrsti nafte, no prosječni je elementarni sastav nafte 84 do 87 posto ugljika, 11 do 14 posto vodika, 0,1 do tri posto sumpora, 0,1 do 0,6 posto dušika, 0,1 do 1,5 posto kisika te 0,01 do 0,03 posto različitih teških metala.

Proizvodi rafinerijske preradbe nafte, ponajprije atmosferske i vakuumske frakcijske destilacije, koji se mogu izravno uporabiti kao gorivo ili kao sirovine za dobivanje niza organskih spojeva, nazivaju se naftnim derivatima dok se termin sirova nafta odnosi se na naftu dobivenu crpenjem iz naftnoga ležišta (bušotine), a prije bilo kakva čišćenja, separacije i preradbe.

Najvažnije su skupine derivata naftni plin, petroleter (ligroin), motorni benzin, dizelsko gorivo, kerozin i petrolej, loživo ulje (lako i teško ili mazut), bazno mazivo ulje, bitumen i naftni koks, parafin (vosak) te olefinski i aromatski ugljikovodici kao petrokemijske sirovine (petrokemijski proizvodi), posebice etilen, propilen, benzen, toluen i ksileni.

Najveći dio naftnih zaliha nalazi se u ležištima pod velikim tlakovima. Nafta se na površinu iznosi kroz izrađene bušotine.

Nafta u Hrvatskoj

Nafta u Hrvatskoj pominje se još u XII. Stoljeću, kroz katran koji se prodavao u Dubrovniku. Iz XIV. stoljeća postoji zapis s preporukama za pripravu lijekova iz nafte. Poznato je i da se nafta u XVI. stoljeću kopala blizu Hvara, nedaleko od Neretve i u Panoniji, navodi se u Hrvatskoj enciklopediji, te da je organizirano istraživanje i vađenje nafte započelo je u XIX. stoljeću, a bilo je regulirano Austrijskim općim rudarskim zakonom iz 1854. godine.

Područja bogata naftom u RH pripadaju jugozapadnome dijelu Panonskog bazena.

Prva rafinerija nafte u Hrvatskoj, ujedno jedna od prvih u Europi, izgrađena je već 1883. u Rijeci, u blizini luke, što je bila pogodnost za prijevoz sirovine morem, a njezinih prerađevina morem i željeznicom. Rafinerija u Rijeci tada je podmirivala trećinu potreba Austro-Ugarske za naftnim proizvodima, u prvome redu za petrolejom, parafinom, organskim otapalima i katranom.

Tijekom 1950-ih rafinerija nafte u Rijeci bila je jedini proizvođač naftnih derivata u Jugoslaviji, a početkom 1960-ih proizvodni asortiman činilo je 150 proizvoda, poduzeće je zapošljavalo 1.100 radnika te proizvodilo 600.000 tona naftnih derivata na godinu.

Vrhunac proizvodnje u riječkoj rafineriji nafte od prerađenih 5,58 milijuna tona nafte dosegnut je 1979. godine.

1927. izgrađena je i rafinerija nafte u Sisku, u koju su znatna ulaganja započela 1952., a veći zamah dobila je potkraj 1950-ih otkrićem većih nalazišta nafte u moslavačko-posavskom bazenu. Od 1964. mogla je preraditi milijun tona nafte na godinu te je zapošljavala oko 1.660 radnika. Do 1980. preradbeni kapacitet iznosio je 6,7 milijuna tona nafte što je sisačku rafineriju nafte činilo najvećim kontinentalnim pogonom za preradbu nafte u SFRJ.

Riječka i sisačka rafinerija nafte te poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Naftaplin (osnovano 1952.) udružili su se 1964. u Kombinat za naftu i plin koji je nastavio djelovati pod nazivom INA – Industrija nafte d.d.

Proizvodnja i prerada nafte danas

INA je danas jedna od najvećih tvrtki u Hrvatskoj te srednje je velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata, koja je, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u 2023. godini ostvarila ukupni prihod od 3.870.254.741,97 eura, dok je ostvarena dobit iznosila 224.014.076,81 eura.

Tvrtka je i koja ima u prosjeku oko tri tisuće zaposlenih, a u 2023. imala je 2.961 radnika, te je prosječna bruto plaća po zaposlenom iznosila 2.959,01 eura u 2023. godini.

Po ostvarenim prihodima u ovom sektoru, na drugom mjestu se nalaze i INA MAZIVA d.o.o, koja pripadaju omanjoj skupini najstarijih proizvođača maziva u ovom dijelu Europe. Inina tradicija u proizvodnji mazivih ulja i masti počela je još davne 1883. godine a ova je tvrtka, prema podacima CompanyWalla, u 2023. godini ostvarila ukupni prihod od 32.680.778,45 eura. Iste godine zapošljavala je 119 radnika, s prosječnom mjesečnom bruto plaćom od 2.379,45 eura.

Treća tvrtka po ostvarenim prihodima u sektoru proizvodnje rafiniranih naftnih proizvoda je i tvrtke Olimp d.o.o. iz Benkovca i jedina su tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi proizvodnjom potpaljivača, kao što su kocke za potpalu na bazi kerozina, kocke za potpalu na bazi drva i parafina, bezmirisni gel za potpalu roštilja.

U 2023. godini ova tvrtka je ostvarila ukupne prihode od 9.467.997,22 eura, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall a ostvarena dobit iznosila je 1.628.616,84 eura. Tvrtka je imala 32 radnika s prosječnom mjesečnom bruto plaćom od 1.885,58 eura.  

Najuspješnije tvrtke u kategoriji Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda
Naziv kompanije	Ukupna dobit u EUR	Ukupni prihodi u EUR	Broj zaposlenih
INA, d.d.	3.870.254.741,97	224.014.076,81	2961
INA MAZIVA d.o.o.	32.680.778,45	2.682.733,98	119
OLIMP d.o.o.	9.467.997,22	1.628.616,84	32
FOROL MAZIVA d.o.o.	1.904.849,18	184.897,45	10
HRAŠĆE d.o.o.	490.996,43	27.119,33	4
BIOTRON d.o.o.	327.833,31	-467.228,68	2
AGRO BIO MEDARICA j.d.o.o	98.015,30	6.645,71	2
TECH CONSULT d.o.o.	38.634,90	32.192,02	0
NACIONAL BJELOVAR d.o.o.	14.313,65	85,49	0
CRUDA NAVITAS d.o.o.	44,66	-1.855,34	0
*svi podaci su za 2023. godinu, u eurima