Proizvođačke cijene u Hrvatskoj rastu brže no što je prosjek eurozone

U listopadu ove godine proizvođačke cijene u industriji i u eurozoni i na razini cijele Europske unije (EU) rasle su 0,1 posto na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini rast bio 0,5 posto u eurozoni te 0,2 posto u čitavoj EU, objavio je Eurostat.

Mjesečni je značajan rast zabilježen u Bugarskoj, od čak 4,6 posto, te u Irskoj s 1,4 posto i Estoniji s 1,3 posto. Najveći mjesečni pad imale su Slovačka od jedan posto, Poljska od 0,5 posto i Italija od 0,4 posto.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene pale za 0,1 posto naspram rujna i to je prvi mjesečni pad od svibnja.

Na godišnjoj razini najveći je rast opet imala Bugarska od čak 17,6 posto. Slijede Rumunjska s 9,4 posto te Švedska sa 4,9 posto.

Najveći godišnji pad pak ima Luksemburg stopom od 5,6 posto ispred Irske od 3,6 posto i Austrije od 2,6 posto.

Hrvatska je imala godišnji rast od dva posto što je nešto manje no rujanskih 2,5 posto.

Gledano po kategorijama proizvođačkih cijena, u eurozoni su one u odnosu na lanjski listopad najviše porasle kad je riječ o kapitalnim dobrima, i to za 1,7 posto. Proizvođačke cijene trajnih potrošačkih dobara su porasle 1,5 posto, a netrajnih potrošačkih dobara 1,4 posto.

Najmanji porast cijena zbio se kod intermedijarnih dobara, tek za 0,1 posto.

Jedino u području energije došlo je do pada cijena stopom od 3,9 posto.

Stoga, isključi li se energija proizvođačke cijene u ukupnoj industriji su godišnje bile veće za 0,9 posto.

Slični odnosi su se dogodili i na razini cijele EU s tim što je pad cijena energije bio nešto blaži, odnosno 2,5 posto, a blago više su rasle cijene netrajnih potrošačkih dobara.