Proizvođači sve više posežu za AI alatima kako bi prebrodili carinske ratove

Američki proizvođači sve se više okreću alatima umjetne inteligencije za predviđanje trendova i donošenja odluka u poslovanju, u svijetu obilježenom nesigurnim najavama i prijetnjama carina.

Jedan od njih je proizvođač kosilica za travu The Toro Company iz Minneapolisa. Usprkos dramatičnim poremećajima u opskrbnim lancima u proteklih pet godina, od pandemije Covida do današnjeg trgovinskog rata predsjednika Trumpa, iz tvrtke kažu da uspješno odolijevaju iskušenju da pretrpaju svoja skladišta robom i sirovinama.

“Sad smo otprilike na predpandemijskoj razini inventara… Mislim na 2019. godinu. Mislim da će svi biti na razini 2019,” rekao je za Reuters prvi čovjek za globalnu opskrbu te tvrtke Kevin Carpenter.

Među američkim proizvođačima razine zaliha u skladištima su ove godine bile izrazito volatilne, jer su više puta morali požurivati narudžbe kako bi izbjegli stupanje novih nameta na snafu – da bi onda redovno bile odgađane. 

Ali, nakon njihovog kratkotrajnog širenja u danima nakon pandemije, inventari proizvođača su se uglavnom smanjili, pokazuju podaci američkog Instituta za upravljanje opskrbom (ISM). Umjesto toga, na mala vrata je opet došlo do trenda tzv. just in time narudžbi, kad zbog veće učinkovitosti proizvođači naručuju samo ono što im treba, u trenutku kad im treba.

Ali kako da kompanije pažljivo upravljaju svojim zalihama čak i u situaciji kad se carinske odredbe stalno mijenjaju, kad se restrikcije izvoza uvode bez ikakve najave, i kad trgovinski sukobi uzimaju sve veći zamah? Jedan od odgovora, kažu male tvrtke, jest u umjetnoj inteligenciji (AI).

Carpenter kaže da koristi AI za sumiranje dnevnog ciklusa vijesti koje bi mogle utjecati na poslovanje Tora, koje uzimaju u obzir sve od Trumpovih najnovijih objava na društvenim mrežama do cijena čelika. AI asistent ih onda pretvara u automatizirani podcast, kojeg Carpenter sluša svako jutro.

Njegov tim koristi generativnu AI aplikaciju kojom prosijavaju cijeli ocean podataka, i koji im sugerira kada i koliko komponenti trebaju kupiti, kao i od kojeg dobavljača.

Radi se o industriji koja je trenutno u procvatu. Izdvajanja za softver, koji uključuje i generativnu umjetnu inteligenciju, za rješavanje problema opskrbnih lanaca, koji može samostalno učiti, pa čak i autonomno izvršavati neke zadatke, mogla bi dosegnuti 55 milijardi dolara do 2029. godine, u odnosu na današnje 2.7 milijarde, procjenjuje američka konzultantska tvrtka Gartner, i dodaje da je za takav trend ponajviše zaslužna globalna neizvjesnost.

“Takav alat vam jednostavno predoči ponudu, i kaže ‘Mislim da možete uzeti 100 tona ovog proizvoda iz ovog pogona i prenijeti ga u onaj drugi pogon.’ I ako mislite da to ima smisla, samo kliknete,” objašnjava Matt Jochim, stručnjak za opskrbne lance pri konzultantskoj kući McKinsey.

Po ostvarenim prihodima, najveći pružatelji softvera za cijeli opskrbni lanac su njemački SAP, američke tvrtke Oracle, Coupa i Microsoft, te kompanija Blue Yonder, koja je dio japanskog Panasonica.

Generativni AI je još uvijek u povojima, a većina tvrtki koje ga isprobavaju na njega troši zasad skromne iznose. No, ta ulaganja mogla bi se popeti na desetke milijuna dolara kada se uvedu u široku primjenu, što će uključivati i tzv. AI agente, softver koji može samostalno donositi odluke, i za kojeg će biti potrebne skupe nadogradnje sustava za upravljanje podacima i drugih IT sustava.

Svi se slažu da volatilnost Trumpovih najava i carinskih stopa svakako pridonose rastu potražnje. “Tako je bilo i za vrijeme financijske krize, Brexita i Covida. I to i sada vidimo,” kaže Richard Howells, potpredsjednik SAP-a i specijalist za opskrbne lance.

AI agent može u stvarnom vremenu analizirati vijesti o promjenjivim carinskim scenarijima, procijeniti datume za produljenja nabavnih ugovora, i bezbroj drugih vrsta podataka, te osmisliti plan djelovanja. No, stručnjaci također upozoravaju da se treba čuvati cijelog hypea oko umjetne inteligencije, rekavši da će se neminovno mnogo novca potrošiti u uzaludnoj nadi da umjetna inteligencija može činiti čuda.

“AI je doista moćan alat za poboljšanje otpornosti opskrbnog lanca, ali ipak to nije srebrni metak koji bi riješio sve. Primjerice, još uvijek iščekujem dan kad će umjetna inteligencija biti u stanju predvidjeti terorističke napade na otvorenom moru,” kaže Minna Aila, šefica komunikacija finskog proizvođača dizalica Konecranes i članica odbora koji savjetuje OECD o pitanjima otpornosti opskrbnog lanca.

Logistički partneri tvrtke Konecranes koriste umjetnu inteligenciju za analizu običnih, svakodnevnih, podataka, poput primjerice vremenskih prognoza. Kompanija proizvodi velike lučke dizalice koje mogu biti visoke i do 106 metara nakon sastavljanja. Kada ih se brodovima prevozi do kupaca, umjetna inteligencija analizira vremenske prognoze, uz podatke kao što npr. visine mostova, kako bi optimizirala transportnu rutu.

Zadržavanjem niske razine zaliha poduzeća mogu povećati profitne marže koje su pod pritiskom rastućih troškova. Svaki sastavni dio ili gotovi proizvod koji sjedi na polici povezan je kapitalom, stvara troškove financiranja i skladištenja te je izložen riziku od zastarijevanja.

McKinsey nadzire rukovoditelje lanca opskrbe od pandemije. Najnovije istraživanje pokazalo je da su ispitanici koji se oslanjaju na veći inventar kako bi ublažili poremećaje pali na 34% prošle godine sa 60% 2022. Rani odgovori iz njezina predstojećeg istraživanja 2025. godine pokazuju sličnu sliku, kazao je Jochim.

Analitičarka Noha Tohamy kaže da bi bez umjetne inteligencije tvrtke mogle biti bile sporije u reakcijama, i da bi se vrlo vjerojatnije ,mogle navući na gomilanje inventara. “Kad opskrbni lanac nije baš dobro vidljiv, i kad tvrtke ne mogu razumjeti neizvjesnost, onda se obično ide na gomilanje zaliha,” kaže Tohamy.

Ipak, zbog agenata umjetne inteligencije menadžeri opskrbnog lanca neće ostati bez posla. Ljudi su još uvijek potrebni za donošenje strateških i velikih taktičkih odluka – dok će se AI agentima prepustiti obavljanje rutinskih zadataka, kao što su naručivanje robe i planiranje održavanja proizvodnih pogona.

Šef opskrbnog lanca za kompaniju Toro, Kevin Carpenter, kaže i da bi bez umjetne inteligencije menadžeri opskrbnog lanca također morali voditi veće timove suradnika. A zabrinjava li ga da će umjetna inteligencija jednog dana uzeti i njegovo radno mjesto?  “Nadam se da neće, barem dok mi djeca ne završe fakultete!”