Kombinacija snažnog rasta cijena zlata i dionica pojava je koja nije viđena barem pola stoljeća i otvara pitanje mogućeg mjehura u oba slučaja, navodi se u analizi koju je napravila Banka za međunarodna poravnanja (BIS).
Tržišta dionica uglavnom rastu pod utjecajem tehnološkog sektora, a vrijednost zlata je porasla 60 posto ove godine i to bi trebao biti najveći rast od 1979. To potiče i rasprave je li možda promijenjena uloga zlata kao investicijskog utočišta.
“Zlato se ove godine ponašalo vrlo različito u odnosu na uobičajene obrasce. Zanimljiva je pojava da je ovoga puta zlato postalo više špekulativna imovina”, kazao je voditelj BIS-ova odjela za monetarna i ekonomska pitanja Hyun Song Shin.
BIS se inače kolokvijalno naziva središnjom bankom svjetskih središnjih banaka i proteklih godina je redovitio slao upozorenja oko mogućih mjehura na dioničkom tržištu. Pitanje je sada gdje bi investitori našli utočište ako krahira i tržište zlata i tržište dionica te što bi to značilo za središnje banke i druge upravitelje rezervi koji su u zadnje vrijeme snažno kupovali zlato.
Analiza BIS-a pokazuje da su ove godine, po prvi put u zadnjih 50 godina, dionički indeks S&P 500 i zlato iskazali istodoban eksplozivan rast.
Vrijednost zlata nije samo rasla ove godine, ona je od 2022. veća za više od 150 posto. Jedna od naznaka mjehura je da u zlato sve više ulažu i mali ulagači.
“Kada imate rast cijena vidjet ćete da u određenu imovnu ulaze i drugi investitori i jasno je da su u rastu zabilježenom u zadnje vrijeme sudjelovali i mali ulagači, ne samo kad je riječ o zlatu”, prenosi Reuters Shinove riječi.
BIS je također iznio i upozorenje oko rastuće krhkosti na polju rizičnijih ulaganja uslijed zabrinutosti oko evaluacija u području umjetne inteligencije te u kontekstu nedavnog pada vrijednosti kriptovaluta od 20 posto. Upozorenja što se sektora umjetne inteligencije tiče izdale su nedavno i Europska središnja banka te Bank of England.
Shin kaže da je razlika u odnosu na takozvani ‘dotcom’ mjehur s početka stoljeća to što sada tvrtke koje ulažu veliki novac u umjetnu inteligenciju i podatkovne centre ostvaruju profit što se prije 25 godina nije događalo. No, dodaje da je pitanje hoće li ta ulaganja biti opravdana na dulji rok.
Prema analizi Svjetskog vijeća za zlato (WGC), rast cijene zlata ove godine mješavina je više faktora kao što su geopolitičke napetosti, trgovinska neizvjesnost, niže kamatne stope i slabiji američki dolar.
Geopolitičke tenzije su rastu cijene doprinijele s oko 12 postotnih bodova, dok su slabost dolara i niže kamatne stope dodali 10, jednako kao i ekonomska ekspanzija. Pozicioniranje investitora je donijelo dodatnih devet postotnih bodova.
WGC smatra da bi silnice koje su gurale cijenu zlata naviše ove godine mogle ostati ključne i iduće. No, početna situacija je sada drugačija. Za razliku od početka ove godine, u cijene zlata je već ukalkuliran takozvani makroekonomski koncenzus, odnosno očekivanja stabilnog globalnog rasta, umjereno američko smanjivanje kamatne stope i uglavnom stabilna vrijednost dolara.
U takvom okružju WGC procjenjuje da zlato ima fer vrijednost. Zbog toga očekuje da bi cijena zlata mogla u 2026. varirati u dosta uskom rasponu između pada i rasta od pet posto.
Ipak, mogući su i neki drugi scenariji. Jedan je rast cijene između pet i 15 posto u slučaju slabijeg gospodarskog rasta i snažnijeg Fedova rezanja kamatne stope.
U slučaju dubljeg gospodarskog pada cijena bi mogla rasti između 15 i 30 posto zbog snažnijeg monetarnog popuštanja, pada prinosa na američke obveznice i izraženog usmjeravanja imovine prema investicijskim utočištima.
Pročitajte još:
Konačno, ako Trumpova administracija uspije postići rast veći od predviđenog to bi povećalo prinose na obveznice i osnažilo dolar, pa onda i smanjilo privlačnost zlata čija bi cijena mogla pasti između pet i 20 posto.
Istodobno, Euronews navodi da velike investicijske banke, kao što su JP Morgan ili Deutsche Bank, imaju optimistične prognoze oko kretanja cijene koja je sada na 4.204 dolara za uncu. Brojke za 2026. se kreću između 3.950 i 5.300 dolara.
