U ponedjeljak je u zagrebačkom hotelu Westin održana 20. konvencija udruge Hrvatski izvoznici, prilikom koje su dodijeljene i godišnje nagrade Zlatni ključ za najbolje hrvatske izvoznike u 2024. godini.
U kategoriji velikih izvoznika nagradu je osvojila kompanija Končar – Distributivni i specijalni transformatori (Končar DST). Proizvođač niskonaponskih kablova Eurocable Group je dobio nagradu za najboljeg izvoznika u kategoriji srednjih poduzeća, dok je u konkurenciji malih tvrtki nagradu osvojila osječka Orqa, specijalizirana za proizvodnju bespilotnih letjelica.
U kategoriji najinovativnijeg izvoznika za 2024. nagrađen je solinski AD Plastik. Nagrade su dodijeljene i u nizu kategorija za izvoz na pojedina strana tržišta, pa je tako najbolji izvoznik u Njemačku prošle godine, po izboru udruge, bila tvrtka Haix Obuća iz Međimurja, a tvrtka Carel Adriatic nagrađena je kao najbolji hrvatski izvoz u Italiju, a tvrtka LPT iz Preloga je bila najbolji izvoznik u Francusku.
Što se tiče susjednih zemalja, kompanija LTH – Metalni lijev je osvojila Zlatni ključ za izvoz u Sloveniju, za BiH je nagradu dobio prehrambeni gigant Podravka, dok je kao najbolji izvoznik u Srbiju priznanje osvojila Vetropack Straža, veliki regionalni proizvođač staklene ambalaže.
Zlatni ključ za najboljeg izvoznika u Veliku Britaniju dobila je tvrtka Končar – energetski transformatori, najbolji izvoznik u Kinu lani je bila kompanija E.G.O – Elektro komponente, koja se bavi proizvodnjom dijelova za kućanske aparate, dok je tvrtka Selk dobitnica nagrade u kategoriji najboljeg izvoznika u Austriju.
Tvrtka Hydromat, koja se bavi proizvodnjom i razvojem hidrauličnih uređaja, nagrađena je kao najbolji izvoznik u Egipat, a Pliva kao najbolji izvoznik u Kanadu i SAD. Tijekom ceremonije naglašeno je da Pliva Hrvatska izvozi više od 90 posto svojih proizvoda.
Zlatnim ključem za izvoz na rastuća tržišta, konkretno Indiju, nagrađena je tvrtka Altpro, koja se bavi opremom za željezničku signalizaciju. Obrt Metalac Sever, odnosno njegov vlasnik Stjepan Sever, proglašen je najboljim obrtnikom izvoznikom, objavljeno je na svečanosti dodjele nagrada.
Glavne teme ovogodišnje konvencije bile su tehnologije budućnosti i izazovi globalne trgovine. U uvodnom obraćanju predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, Davor Baković, podsjetio je da su se brojna predviđanja o geopolitičkim turbulencijama od prošle godine doista i ostvarila, uključujući i alarmantno stanje u Europi glede konkurentnosti s drugim velikim trgovačkim blokovima.
“Tema ove godine, tehnologije budućnosti, poziva nas da postavimo drugo pitanje – ne kamo svijet ide, već što ga tamo vodi… Danas je tehnologija bitna sila koja mijenja sve oko nas. Za razliku od prošlih revolucija, današnji val promjena je sveobuhvatan,” rekao je Baković
Baković, inače presjednik uprave Končar – Mjerni transformatori, istaknuo je tri tehnološka trenda za koje smatra da oblikuju budućnost hrvatskog izvoza – umjetnu inteligenciju i automatizaciju, kvantno računarstvo i kibernetičku sigurnost, te energetiku tj. razne tehnologije u energetici povezane s klimatskim promjenama i zelenom tranzicijom.
“Ako se kasni u praćenju ova tri trenda onda se kasni u svemu, jer one su preduvjet za sve ostalo,” rekao je Baković, dodavši da Europa kaska za SAD-om i Kinom – dok SAD i dalje ima neupitno vodeću ulogu u pogledu inovacija, Kina dominira u industriji baterija i općenito u proizvodnji, što je rezultat dugoročnog strateškog planiranja.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je da Vlada i Ministarstvo gospodarstva ostaju partneri izvoznicima na njihovom putu prema boljem poslovanju. Rekao je da je u drugom tromjesečju hrvatski BDP porastao za 3,4 posto, dok je izvoz povećan za 3,3 posto. Pri tome izvoz usluga bilježi povećanje od 16,4 posto.
“Ovi rezultati najbolja su potvrda naše nezaobilazne sinergije. Poduzetnici i izvoznici ulažu rad i znanje, a država se trudi i osigurava pokriti potpore koje im otvaraju put novim uspjesima”, naglasio je Šušnjar.
Na panelima koji su održani nakon dodjele nagrada lideri desetak hrvatskih tvrtki podijelili su svoja iskustva sa suvremenim tehnologijama, razgovarali o hrvatskim potencijalima u hvatanju koraka s razvijenijim zemljama i gospodarstvima, te geopolitičkim izazovima poput primjerice američkih carina.
Dekan zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Vedran Bilas, podsjetio je da visoka tehnologija čini malen udio u hrvatskom izvozu, koji je tek na trećini prosjeka Europske unije, te istaknuo važnost visokog obrazovanja i znanstvenih instituta za razvoj visoke tehnologije.
Dolazna mobilnost, tj. dolasci stranih znanstvenika i istraživača na hrvatske fakulteta, trebala bi biti puno bolja, a tu je i cijelo područje svemirske tehnologije za koju privatni sektor pokazuje slabi interes ali koji nudi velike mogućnosti za razvoj i rast, jer svemirski projekti ne uključuju samo letove u svemir već i cijeli niz drugih tehnologija, primjerice kibernetičke sigurnosti.
Jedna od tvrtki koje se bave razvojem tehnologije za svemirska istraživanja je primjerice Protostar Labs iz Osijeka, mlada tvrtka koja se bavi Ai aplikacijama za industrijsku primjenu. “Počeli smo 2019. i isprva smo se bavili industrijskom primjenom AI i videa, ali od početka smo ciljali na svemirsku tehnologiju. Prilike su nam se počele otvarati 2021. kad je Hrvatska krenula s pristupanjem Europskoj svemirskoj agenciji (ESA), i danas radimo na nekoliko projekata pod okriljem ESA,” rekao je Filip Novoselnik, izvršni direktor i osnivač tvrtke.
Pročitajte još:
Petar Bobek, član uprave kompanije Končar – Elektroindustrija govorio je o tome kako je nakon dugog vremena stagnacije energetika u posljednje vrijeme postala vrlo živo područje prepuno inovacija i novih tehnologija, prije svega potaknuto potrebom za zelenom tranzicijom te velikim potrebama za energijom i pohranom energije – između ostalog, i zbog velikih potreba podatkovnih centara koji se grade širom svijeta.
Kad se radi o strategijama za preživljavanje u globalno nesigurnom i nestabilnom svijetu, istaknula je Marijana Ivanov, glavna ekonomistica udruge, one se svode na diversifikaciju izvoznih tržišta, povećanje produktivnosti, i povećanje konkurentnosti.
